Slobodna Lika - Regionalni Portal Ličko Senjske županije - Gospić, Ogulin, Senj



HEP tvrdi : počeo je veliki projekt izgradnje Hidro akumulacije Kosinj 2

18.10.2020 16:44:38
   Prolazite li centrom Perušića, ne možete ne primijetiti bagere na gradilištu pokraj škole. Jedno je to od 12 gradilišta na području općine i jedno od dva Hrvatske elektroprivrede koja se ne razlikuju puno od sličnih gradilišta diljem Hrvatske. No, značaj ovog gradilišta je golem; tu počinje jedan od najvećih projekata u modernoj Hrvatskoj, HEP-ov projekt vrijedan čak 3,4 milijarde kuna! ,piše Večernji list. 

Ovih je dana, naime, na gradilištu srušena zgrada nekadašnje Ekonomske škole koja već odavno nije u funkciji, a uskoro bi na istome mjestu trebala niknuti moderna, velika stambena zgrada za stanovnike obližnjih naselja koja se nalaze na području buduće akumulacije, jer njihova će sela u godinama koje dolaze – biti potopljena! I nije to neka novost mještanima toga kraja, reći će vam da se o gradnji hidroelektrane u Kosinju i velikog i moćnog akumulacijskog jezera, koje će potopiti njihovo selo, priča još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Baš zato s određenom dozom opreza gledaju na to da je projekt napokon započeo i čekaju njegovo zahuktavanje, svjesni silnih promjena koje donosi selu, općini, Ličko-senjskoj županiji. – Hrvatska elektroprivreda ove je godine pokrenula realizaciju druge faze hidroenergetskog sustava Senj, koja se sastoji od dva segmenta; gradnje Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW. Investicija je vrijedna čak 3,4 milijarde kuna. Razvoj projekta uz prekide traje već više desetljeća, a tek je aktualna uprava HEP-a na čelu s predsjednikom Franom Barbarićem donijela investicijske odluke za oba segmenta projekta i započela investiciju. Dobivena su pozitivna rješenja o prihvatljivosti oba zahvata za okoliš i ekološku mrežu, ishođene lokacijske dozvole, i to 2019. za HES Kosinj te 2020. godine za HE Senj 2 – pojašnjavaju nam u HEP-u. Dakle, iako su nedavno zakopane prve lopate u sklopu tog projekta, on traje već dulje, s obzirom na to da se nužni “papirnati” dio posla pokreće godinama prije početka samih radova, a trajat će i paralelno tijekom idućih godina kako se projekt bude razvijao. Stoga, unatoč skepsi mještana, čelni ljudi HEP-a kažu da sada nema nazad. Projekt koji uključuje gradnju dvaju velikih objekata, hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, tunela, novih cesta, koji uključuje potapanje sela, isplatu odštete svim mještanima, gradnju stambene zgrade, ali i zbrinjavanje svih kulturnih i drugih dobara s područja koje se planira potopiti, lokalnih crkvi i čak pet groblja, više ne može stati.Te prve lopate u sklopu projekta zakopane su u svibnju ove godine kada je počela gradnja ceste od naselja Studenci do postojeće hidroelektrane Sklope. Dosad je probijena otprilike polovina od ukupno osam kilometara trase buduće ceste. Ta je zamjenska prometnica neophodna za daljnji neometani pristup do HE Sklope, nakon što će se za potrebe budućeg akumulacijskog jezera Kosinj potopiti postojeća cesta od Kosinjskog mosta do elektrane. S obzirom na to da će cesta biti javna, otvorena za promet svim korisnicima, nominalni je investitor Općina Perušić, ali izvođenje radova financira HEP. – Ovaj je mjesec otvoreno drugo gradilište; gradnja stambene zgrade u Perušiću s 28 stanova u kojoj će HEP osigurati smještaj socijalno ugroženih stanovnika bez imovine koji će se zbog buduće akumulacije iseliti iz nekretnina u kojima žive. Cestu Studenci – Sklope gradi tvrtka iz Splita, a zgradu će graditi konzorcij tvrtki iz Vukovara. Tako se već na ovim malim, pripremnim potprojektima potvrdila najava HEP-a da će projekt HES Kosinj i HE Senj 2 biti prilika za značajan angažman domaćeg gospodarstva – kažu nam u HEP-u. Rekonstruirat će uskoro, dodaju, takozvanu Cestu spasa kod Perušića te sagraditi cestu Kosinj most – Bakovac za što čekaju potrebne dozvole. U tijeku je postupak nabave za gradnju prvog hidrotehničkog objekta u sklopu HES Kosinj, tunela i kanala Bakovac – Lika, a s Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava potpisan je predugovor o priključenju buduće elektrane HE Kosinj na mrežu, a s HEP Operatorom distribucijskog sustava potpisan je ugovor o gradnji gradilišnog priključka te ugovor za gradnju zamjenske elektrodistribucijske mreže na području Kosinja. No, što će projektom dobiti Hrvatska, što HEP, a što mještani Kosinjske doline čija će slikovita sela i dalje krasiti obale trenutačno nepredvidive rijeke Like koja ih je i prečesto dosad, sa silnim vodama koje se u proljeće i za vrijeme velikih kiša slijevaju s Velebita, potapala. Za zadnje je poplave prije nekoliko godina, pokazuje nam zamjenik načelnika, bila potopljena cijela dolina rijeke, razina vode podigla se čak sedam metara iznad prekrasnog Kosinjskog mosta koji Liku premošćuje već stoljećima, pa su do odsječenih obitelji dolazili čamcima i donosili im hranu. Takvih prizora, nakon završetka projekta, više neće biti. Dodatnih 320 milijuna kWh – Smisao i svrha ovog projekta je višestruka. Njime HEP namjerava iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima rijeke Like i Gacke. Postojeći hidroenergetski sustav Senj sagrađen je u razdoblju od 1959. do 1966. godine, a čine ga brana Sklope na rijeci Lici s akumulacijom Kruščica, HE Sklope, snage 22,5 MW, s regulacijskim i derivacijskim objektima od Selišta na Lici do Gusić polja na Gackoj, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje – Hrmotine te HE Senj snage 216 MW, koja koristi potencijal pada vode u visini od 440 metara od Gusić polja, odnosno ponora sjevernog kraka Gacke do Jadranskog mora. Danas HES Senj ima prosječnu godišnju proizvodnju od oko milijardu kilovatsati. Proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini čini oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto ukupne proizvodnje HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Izbjegnuta emisija CO2 zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje – pojašnjavanju nam u HEP-u. No, gradnjom objekata druge faze, HES Kosinj i HE Senj 2, omogućit će se dodatna proizvodnja od čak 320 milijuna kilovatsati godišnje, od čega će najveći dio ukupne proizvodnje dograđenog HES Senj od 1,32 milijarde kilovatsati biti za sustav vrlo vrijedna vršna i regulacijska energija. VIDEOJe li energetska tranzicija alat za izlaz iz krize? – Ukupna snaga sustava povećat će se na više od 650 megavata, što je više od snage najveće hidroelektrane u Hrvatskoj – HE Zakučac. U sklopu Hidroenergetskog sustava Kosinj gradit će se akumulacijsko jezero Kosinj za koje je potrebno podići tri nasute brane s glinenom jezgrom, Kosinj, Sedlo i Bakovac, zatim HE Kosinj sa 110 kV rasklopnim postrojenjem i dalekovodom te tunel i kanal Bakovac – Lika, a rekonstruirat će se i postojeća HE Sklope. Za potrebe drugog dijela projekta, HE Senj 2, gradit će se drugo polje postojećeg kompenzacijskog bazena Gusić polje, dovodni tlačni tunel s vodnom komorom, tlačni cjevovod sa zasunskom komorom, strojarnica elektrane, odvodni tunel te spoj na elektroenergetsku mrežu preko 220 kV rasklopnog postrojenja i dalekovoda – dodaju u HEP-u. Po njihovim procjenama, zahvaljujući tom složenom spletu elektroenergetskih i hidrotehničkih objekata, HEP i hrvatski elektroenergetski sustav ostvarit će koristi u proizvedenoj električnoj energiji, a Hrvatska će dodatno povećati udjel proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Više energije za Hrvatsku – Međutim, danas velike hidroelektrane nije moguće graditi ne ispunjavaju li i niz drugih funkcija, korisnih prije svega za lokalnu zajednicu. Kao najvažnije, projekt trajno rješava problem poplava koje rijeke Lika i Gacka izazivaju na tom području. Gradnjom akumulacijskog jezera Kosinj preljevne količine vode smanjit će se s prosječnih oko 230 na oko 30 milijuna kubnih metara godišnje. S obzirom na to da je riječ o zatvorenim krškim poljima, velike vode mogu otjecati jedino kroz ponore u kršu, čiji je protočni kapacitet znatno manji od protoka poplavnih voda. Radi toga je gradnja akumulacijskog jezera Kosinj praktično jedino rješenje zaštite tog područja od poplava – kažu nam sugovornici. Navode i niz drugih koristi za taj dio Like. – Projekt će omogućiti povećanje količine vode koja se može koristiti za navodnjavanje u vegetacijskom razdoblju zahvaljujući čemu se može povećati poljoprivredna proizvodnja u Lipovu polju. Na drugom dijelu područja obuhvaćenog projektom, povećat će se sigurnost vodoopskrbe sjevernog Primorja, konkretno južnog ogranka vodovoda koji služi za vodoopskrbu naselja od Senja do Karlobaga, uključujući otoke Rab i Pag. Jedinice lokalne samouprave, posebno Općina Perušić, dobivaju dodatni stalni prihod od naknada za korištenje zemljišta i korištenje voda, a ne treba zanemariti ni mogućnost zapošljavanja kako na samom gradilištu tako i u uslužnim djelatnostima u kojima će porasti promet za vrijeme gradnje koja će trajati punih šest godina. Na području uz jezera Kosinj i Kruščica stvorit će se uvjeti za razvoj sportsko-rekreacijskih i turističkih sadržaja, a doći će i do poboljšanja cestovne i druge komunalne infrastrukture u tom dijelu Like – kažu u HEP-u. Svega toga svjesni su u Općini koja cijelo vrijeme sudjeluje o pregovorima o projektu. – Zadovoljni smo zbog investicija koje su počele na našem području. Napokon, nakon više od pola stoljeća obećanja, brojnih poplava i niza drugih problema koje su stanovnici toga kraja imali. Ponajprije je to urbanistička blokada jer na tom području nismo mogli ništa graditi ni uređivati komunalnu infrastrukturu jer je projekt u nacionalnim i lokalnim prostornim planovima godinama pa ljudi ondje nemaju ni vodovod ni mogućnost gradnje kuća jer ne mogu dobiti građevinske dozvole. Pokretanjem projekta riješit ćemo niz problema; sagradit će se nove ceste za naselja koja ostaju, vodovod, jer stanovnici sada imaju vodu iz vlastitih izvora, a bit će postavljena i struja uz nove prometnice. Dosad smo imali dosta posla pri geodetskoj izmjeri terena. Činjenica je da ne postoje uredne zemljišne knjige, katastarski izvodi, pa se ne zna tko je vlasnik čega. Zato je HEP pokrenuo geodetsku izmjeru kako bi se riješili imovinsko-pravni odnosi na svim česticama koje čekaju otkup – kaže Mihael Kurteš, zamjenik načelnika Općine Perušić. Upravo geodetska izmjera područja jedan je od preduvjeta za provođenje projekta HES Kosinj koje obuhvaća područje od oko osam tisuća katastarskih čestica na površini od 4749 hektara, koje se nalaze u pet katastarskih općina. Za većinu čestica zemljišne knjige nisu osnovane ili su uništene u Domovinskom ratu, a podaci u katastru su nesređeni. Stoga je HEP, da bi uopće mogao pokrenuti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, inicirao novu katastarsku izmjeru koja će biti podloga za osnivanje zemljišnih knjiga. Izmjeru provodi Državna geodetska uprava, a financira je HEP prema sporazumu u koji je uključena i Općina Perušić. – Interes je HEP-a da se stvore uvjeti za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, bez čega nema realizacije projekta, ali će korist imati i vlasnici nekretnina budući da im je novom izmjerom omogućeno raščišćavanje dugogodišnjeg nesređenog vlasničkog stanja koje uobičajeno iziskuje mnogo vremena i znatna financijska sredstva. Geodetska je izmjera završena, pa je krajem 2019. počeo postupak izlaganja čestica građanima. Dosad su riješene čestice u zoni koja se odnosi na gradnju cesta Studenci – Sklope i Kosinj most – Bakovac te na tunel i kanal Bakovac – Lika. Za navedene građevine izrađeni su i od nadležnog ministarstva potvrđeni geodetski elaborati, dok je za preostale građevine u pripremi potvrđivanje elaborata u nadležnom uredu za katastar. Na temelju elaborata pokrenut će se rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno postupci otkupa nekretnina – kažu u HEP-u. Rješavanje pitanja vlasništva, koje je nesređeno u brojnim manjim mjestima u Hrvatskoj, smatra zamjenik načelnika, velika je korist i za projekte koje će ubuduće provoditi Općina. S njim obilazimo Perušić u kojem se bageri čuju na svakom koraku, radnike susrećemo u trgovinama, na gablecu u restoranima. Već sada smo potkapacitirani što se tiče smještaja za radnike koji su angažirani na gradilištima, a pravi posao još nije ni počeo. Svi smještajni kapaciteti u Perušiću su popunjeni, ima posla za ugostitelje, trgovine, za nas, ali i za okolna mjesta, gradove i općine, poput Gospića koji je udaljen 15 kilometara, pa i za cijelu županiju. No, mi imamo najveću korist; od toga da ćemo dobiti kontinuirani tok rijeke Like koja sada ljeti presuši, a zimi plavi, pa će se polja moći navodnjavati, do toga da napokon osigurano normalne uvjete za život stanovnicima toga kraja. Najbitnije nam je izići u susret mještanima koji su sve te godine bili u mnogočemu sputavani, bili su oštećeni na sve moguće načine, pa ih se puno i odselilo. Nekad je tu bilo 7000 stanovnika, a sada cijeli Kosinj nema tisuću mještana. Zato im želimo pomoći da im to preseljenje bude što bezbolnije i da im omogućimo da dobiju što žele; oni koji žele isplatu i kupnju druge nekretnine, to će im se omogućiti, a ljudima koji su socijalno ugroženi nudimo mogućnost dobivanja stanova u zgradi koja se gradi u Perušiću. U Gornjem Kosinju ima puno starijeg stanovništva koji žive od poljoprivredne mirovine koja iznosi do 800 kuna mjesečno. Njima se može dati stan na korištenje do kraja života, da budu zbrinuti i da imaju rentu. Živjeli bi u Perušiću u blizini liječnika, trgovina i sve bi im bilo dostupno i blizu. Stanovnici sada čekaju da počne procjena stambenih objekata; to će ići za svaku parcelu posebno. Sudeći po cijeni za zemljišta, vidljivo je da se ide maksimalno na ruku stanovništvu kako bi dobili što bolje isplate i riješili svoja stambena pitanja – dodaje zamjenik načelnika Kurteš. U Kosinju bila prva tiskara Slavko Jurković koji u Gornjem Kosinju živi sa suprugom Vukicom na obiteljskom imanju, kaže da je sa suprugom razgovarao o tome što prihvatiti kada dođe do pregovora o preseljenju. – Obiteljska kuća mi ima 50 kvadrata, tu su i pomoćne zgrade. S obzirom na to da smo ja i supruga sami, nemamo djece, nama je najprikladnije rješenje da uzmemo stan te veličine u zgradi u Perušiću. Dok dođe do selidbe, mi ćemo već biti u mirovini, možda nećemo biti u snazi obrađivati zemlju, tko zna hoću li i do kada moći voziti automobil. Sada zbog poplava u Kosinju znamo biti odsječeni od svijeta po mjesec dana, a ovdje bismo u blizini imali trgovinu, liječnika, bili bismo među ljudima. Tamo gdje smo sada su uglavnom stariji ljudi i šuma. Vjerujem da će dio ljudi koji su u sličnoj situaciji, odlučiti kao i mi, ali razumijem strah i neodlučnost susjeda – priča nam Slavko Jurković koji radi u lokalnom komunalnom poduzeću. Provezli smo se predivnom dolinom, prošli pokraj gradilišta buduće ceste u naselju Studencima i došli do Gornjeg Kosinja, mjesta oko kojeg se vrti cijela priča i koje će ubuduće biti na dnu novog jezera! U selu je oko 90 ljudi, njih 20-ak dolazi na nedjeljnu misu u crkvu svetog Ante koja je na vrhu brda, u samom središtu mjesta. Crkva je među mještanima, priča nam Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja i Bakovca, još od 1692. godine. On i mještanka Anka Žagar, koja već 43 godine živi u Njemačkoj, kažu da su skeptični prema svemu, a i bit će dok se radovi ne približe Gornjem Kosinju. Da će to uskoro napokon početi nada se i baka Marija Mikovčić. Njezine su četiri kćeri udane izvan Gornjeg Kosinja, nakon smrti supruga živi sa sinom u kući koja je već više puta poplavljena. – Da se mene pita, neka se to gradi što prije, kada je već tako ucrtano. Kada su nas prije pitali, mi smo rekli da smo za isplatu vrijednosti, a ja ću za sinom – priča nam baka Marija koja se, dodaje, do tada brine o 10-ak ovaca i bogatom voćnjaku. Nije mi žao kuće i imanja iako sam ulagala u obiteljsku kuću cijeli život, jer zidovi se uvijek mogu negdje sagraditi, ali žao mi je naše crkve i groblja na kojem su mi sahranjeni roditelji. Kamo će se oni preseliti i kako, to mi se ne sviđa – priča nam Anka Žagar. Kaže da je većinu mještana, kao i nju, ta priča o gradnji hidroelektrane i akumulacije otjerala iz Gornjeg Kosinja; nisu mogli ništa graditi, nije bilo infrastrukture, posla. Na projektu 1000 ljudi – Ljudi koji tu ne žive, a imaju imovinu, jedva čekaju da se projekt provede i da budu isplaćeni, dok mještani koji tu žive, imaju ovce, krave, tu su im obitelji, u strahu čekaju kako će sve to završiti. Boje se da će ostati bez svega, da će postati sirotinja kojoj će cijena njihova imanja biti nametnuta. Zato sa skepsom čekaju procjene i pregovore s nadležnima. Tek tada će znati na čemu su – priča nam župnik Pero Jurčević. U tijeku je definiranje načina preseljenja crkve, groblja i lokalne škole koja ima 15 učenika, a prije rata imala je čak osam svojih područnih škola. U Kosinju je bila i prva tiskara u Hrvata. I o tome ovih dana razgovaraju nadležni u HEP-u sa stručnjacima svih vrsta. Tvrde da potpuno razumiju osjetljivost ljudi, pogotovo kad je riječ o crkvi i grobljima te da će se njihovu premještanju pristupiti s dužnom pažnjom i pijetetom. – Jednako pažljivo pristupamo rješavanju otkupa nekretnina, odnosno odštete vlasnika nekretnina na području buduće akumulacije. Naš je cilj postići pravedno i pošteno rješenje, prihvatljivo za sve. Učinit ćemo sve što možemo da odlazak ljudi s tog područja bude što bezbolniji. U tom su smjeru poduzeti i dosadašnji bitni koraci, od geodetske izmjere i uređivanja zemljišnih knjiga do gradnje stambene zgrade za zbrinjavanje dijela stanovništva – kažu u HEP-u. Pri preseljenju određenih zaštićenih objekata, HEP mora ispuniti zahtjeve i mjere koje je nadležno ministarstvo propisalo u Rješenju o prihvatljivosti zahvata HES Kosinj za okoliš i ekološku mrežu. Već je potpisan ugovor s Hrvatskim restauratorskim zavodom za provedbu probnih arheoloških istraživanja na području naselja Gornjeg Kosinja, Podjelara i Mlakve, gdje će se formirati akumulacijsko jezero, a sve kako bi se očuvala utvrđena arheološka baština. U tijeku je javna nabava usluge praćenja stanja vrste Congeria jalzici, što je također jedan od zahtjeva iz Rješenja. Riječ je o špiljskom školjkašu, endemu koji je zabilježen samo na području sjevernog dinarskog krša. Na temelju istraživanja izradit će se model protoka na brani Selište i potom odrediti uvjeti rada buduće HE Kosinj koji neće ugroziti opstanak te zaštićene vrste. U tijeku je i postupak nabave za ugradnju opreme za nadziranje temperature i razine podzemne vode. Za glavne objekte koji će činiti HES Kosinj tek treba ishoditi građevinske dozvole, a uvjet za to je glavni projekt koji je u izradi. Sve navedene aktivnosti odnose se na HES Kosinj, prvi dio ukupnog projekta dogradnje postojećeg HES Senj. Za drugi dio projekta, HE Senj 2, potkraj rujna je s konzorcijem domaćih projektantskih tvrtki potpisan ugovor za izradu glavnog projekta. U izradi glavnih projekata za HES Kosinj i za HE Senj 2 angažirano je više stotina domaćih projektanata, inženjera i različitih stručnjaka. Pribroje li im se izvođači na svim aktivnim gradilištima i ostalim dijelovima projekta i pratećim projektnim aktivnostima, može se reći da već u ovom trenutku na projektu dogradnje HES Senj aktivno radi više od tisuću ljudi, a da glavni radovi još nisu ni počeli. Zahvaljujući intenziviranju aktivnosti na projektu, očekuje se da će HEP već do kraja ove, prve godine projekta investirati gotovo 400 milijuna kuna. Tako će se već u ovoj godini iskazati veliki pozitivni učinci tog megaprojekta na opću zaposlenost, nacionalni BDP i ukupnu gospodarsku sliku Hrvatske – kažu u HEP-u.

www.slobodnalika.com

Zadnji komentari

Povezani sadržaji...

Pretraži slobodnalika.com Pošalji prijatelju
Korisnički podaci
Niste logirani, klikni ovdje za login ili registraciju na slobodnalika.com.
Marketing - slobodnalika.com

Žute stranice

Naša baza gospodarskih subjekata broji 51 zapisa.
Marketing - slobodnalika.com
Marketing - slobodnalika.com
Marketing - slobodnalika.com