Slobodna Lika - Regionalni Portal Ličko Senjske županije - Gospić, Ogulin, Senj



Izumire Ličko senjska županija

21.07.2019 18:58:52

U Hrvatskoj su i lani nastavljeni negativni demografski trendovi. Broj umrlih u 2018. godini, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku, za više od 15.000 premašio je broj rođenih, a prirodni je prirast u svim županijama, uključujući i Grad Zagreb, kao i u 491 od ukupno 555 gradova i općina, bio negativan, piše  Jutarnji  list. 



Prošle se godine u Hrvatskoj rodilo 36.945 živorođene djece. Istodobno, broj umrlih iznosio je 52.706, pa je prirodni prirast bio negativan, odnosno broj umrlih je za 15.761 bio veći od broja rođenih. Ipak, u odnosu na 2017. godinu, negativni su se trendovi prirodnog prirasta donekle popravili. U 2017., naime, imali smo 36.556 živorođene djece, ili 389 manje nego prošle godine, dok je broj umrlih lani smanjen za 771 u odnosu na 2017., kada je u našoj zemlji umrlo 53.477 ljudi. Kada se podvuče crta, proizlazi da smo u 2017. bili u minusu za 16.921 ljudi, koliko ih je više umrlo nego što je rođeno, što je 1160 veći minus nego lani.

Ukupna slika

- Hrvatska nastavlja izumirati, iako sporije nego prijašnjih godina. Taj će se trend nastaviti i sljedećih godina - upozorava Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

- Tu se radi o malim oscilacijama koje ne mijenjaju ukupnu sliku. Trendovi su nam i dalje negativni - potvrđuje i Nenad Pokos, demograf na Institutu Ivo Pilar.

Podaci o prirodnom prirastu u prošloj godini pokazuju da pozitivan prirodni prirast nije imala nijedna hrvatska županija, a u njih šest - Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj - niti jedan grad ni općina nisu imali više rođenih nego umrlih. I Grad Zagreb, unatoč samohvali gradskih vlasti, od 2015. godine bilježi konstantan negativni demografski prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, što potvrđuju i podaci DZS-a.

Štoviše, upravo je lani metropola zabilježila najveći minus u prirodnom prirastu, s obzirom na to da je bilo 801 više umrlih nego rođenih. Godinu prije, prema podacima DZS-a, negativan prirodni prirast u Zagrebu iznosio je 750.

Kritično stanje

Ipak, gledano po županijama, najveći negativni prirodni prirast u 2018. godini imala je Primorsko-goranska županija, ističu u DZS-u. U toj je županiji lani bilo 1646 više umrlih nego rođenih, što je dvostruko više nego u Zagrebu.

Negativan prirodni prirast lani su imali ukupno 491 grad i općina, kao i već spomenuti Zagreb. S druge strane, u plusu je bilo samo 58 gradova i općina, pokazuju podaci DZS-a.

Među hrvatskim regijama, najkritičnije je stanje, upozoravaju demografi, na području Slavonije, Baranje i Srijema. Na području pet slavonskih županija, koje obuhvaćaju 22 grada i 105 općina, pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen samo u jednom gradu - Orahovici, te u samo tri općine - Voćinu, Strizivojni i Jarmini. Pritom, pokazuju podaci, pozitivan prirodni prirast u svim je tim lokalnim jedinicama, osim u Voćinu, vrlo mali. Slučaj Voćina, s druge strane, u kojem je lani bilo 16 više rođenih nego umrlih, posljedica je višeg prirodnog prirasta doseljenih Hrvata iz Letnice s Kosova.

Izrazito negativne trendove imaju i Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Ličko-senjska županija, u kojima svi gradovi i općine bilježe negativan prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih. S druge strane, pozitivne trendove prirodnog prirasta statistika bilježi u okolici većih gradova, posebno Zagreba, Rijeke i Splita, ali i Zadra. Naime, niz gradova i općina u okolici Splita lani je imao veći broj rođenih nego umrlih. Tu posebno vrijedi spomenuti Solin, Klis i Dugopolje. Štoviše, Splitsko-dalmatinska županija lani je, kako pokazuju podaci DZS-a, bila županija s najvećim brojem gradova i općina s pozitivnim prirodnim prirastom.

Na području riječkoga prstena pozitivni su trendovi prirodnog prirasta zabilježeni u općinama Viškovo i Kostrena. U okolici Zagreba, pak, plus su u prirodnom prirastu imali Dugo Selo, Brckovljani i Stupnik.

Ipak, možda je najveće iznenađenje niz lokalnih jedinica u okolici Zadra s pozitivnim prirodnim prirastom. Na tom su području u plusu bili Biograd na Moru, kao i niz općina koje se naslanjaju na Zadar. Demografi kažu da se to može smatrati još jednom potvrdom prerastanja Zadra u veliko urbano područje, s obzirom na to da njegova okolica bilježi pozitivan prirodni prirast.

- Mlađe stanovništvo iz većih gradova u velikom se broju seli u okolicu, gdje su i povoljnije cijene građevinskog zemljišta. Zato je u tim zonama i pozitivan prirodni prirast. To nije samo hrvatski trend, isto se događa i po Europi i u SAD-u - objašnjava Pokos.

Iseljavanje

Kada je riječ o Istri, i njeno stanovništvo, upozoravaju demografi, nastavlja starjeti. U Istarskoj je županiji lani bilo 702 više umrlih nego rođenih. Među istarskim gradovima, pozitivan prirodni prirast imali su samo Poreč, Novigrad i Vodnjan, iako se u slučaju Novigrada i Vodnjana radi više o simboličnim brojkama, dok su među općinama u plusu bile Bale, Brtonigla, Kaštelir - Labinci, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, što pokazuje da se život vraća u središnju Istru.

Pula je, s druge strane, imala čak 305 više umrlih nego rođenih. Naravno, za procjene koliko Hrvatska doista ima stanovnika trebat će još pričekati i podatke o migracijama, kako unutarnjim, tako i vanjskim. Ipak, demografi vjeruju da u Hrvatskoj trenutačno stvarno živi manje od četiri milijuna stanovnika. Osim negativnog prirodnog prirasta, na to utječe i veliko iseljavanje.

U Hrvatskoj je lani sklopljen 19.921 brak, a razvoda je bilo 6125, pokazuju podaci državne statistike. Statistički gledano, moglo bi se reći da otprilike svaki treći brak u Hrvatskoj završava razvodom. Ipak, ni tu situacija nije jednaka u cijeloj zemlji. Tako, primjerice, u maloj općini Civljane u Šibensko-kninskoj županiji lani nije sklopljen, ali ni razveden nijedan brak. S druge strane, u Labinu su razvrgnuta dva braka više nego što ih je sklopljeno.


www.slobodnalika.com

Komentari
  • Nema unesenih komentara, prava prilika da budete prvi :)
Dodaj komentar
Komentiranje sadržaja na portalu slobodnalika.com omogućeno je samo registriranim korisnicima.

Ako si već registriran, ulogiraj se ovdje, ako nisi, klikni ovdje za registraciju. Osim komentiranja kao registrirani korisnici dobivate i prava za :
  • Pristup forumu
  • Upis besplatnih oglasa
  • Dodavanje unosa u žute stranice
  • Te možete komunicirati i družiti se sa ostalim članovima portala
  • ...

Povezani sadržaji...

Pretraži slobodnalika.com Pošalji prijatelju