Na Badnju večer se bdije čekajući rođenje Isusa Krista. Na Badnjak se posti, čisti kuća i priprema jelo, ali pravog blagdanskog veselja nema dok se ne spusti sumrak.
Običaj je da se na Badnji dan kuća ili stan temeljito očisti. Taj posao obično rade mlade nevjeste ili djevojke. Badnje jutro mnogi od nas pamte kao užurbano jutro gdje se odvijaju posljednje pripreme za Božić, dok je večer rezervirana za svečano ukrašavanje doma i bora kako bi se dočekao Božić.
Pred Božić je bila tradicija večerati ribu, najčešće bakalar, pekao se domaći kruh koji je znao stajati na stolu i do blagdana Sveta tri kralja. Veličina ispečenog kruha je simbolizirala obilje nadolazeće godine. Nakon posne večere obitelj bi odlazila na tradicionalnu misu, polnoćku na kojoj se dočekao Božić. Nakon polnoćke, dočeka Božića u crkvi, obitelj bi se vratila u svoje domove gdje bi uživali u božićnim delicijama ako su postili.
Danas rijetko tko slavi Badnjak na stari, tradicionalan način. Mnogi navedeni dan danas povezuju s Božićnim drvcem i njegovim ukrašavanjem. Tradicionalno, drvca se danas ukrašavaju na Badnju večer, 24. prosinca, a iznosi se van na blagdan Sveta tri Kralja 6. siječnja kada se obilježava i kraj božićnih blagdana. Na Badnjak se pali posljednja, četvrta adventska svijeća. Pema starim običajima, domaćica u jednu posudu stavlja razne vrste žitarica, suhih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji na stolu, gdje se večera. Pred večer domaćin unosi slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima.
