Diljem Hrvatske, pa tako i u Lici, večer 23. lipnja tradicionalno je rezervirana za jedan od najstarijih pučkih običaja – paljenje ivanjskih krijesova. Uoči blagdana rođenja svetog Ivana Krstitelja, sela, zaseoci i gradovi obasjani su plamenom velikih vatri koje simboliziraju dolazak ljeta, plodnost, život i zajedništvo.
Ova posebna večer poznata je kao Ivanjska noć, a stoljećima okuplja obitelji, susjede i prijatelje oko vatre koja je u narodnoj tradiciji imala zaštitnu i simboličku ulogu. Iako se običaji razlikuju od kraja do kraja, zajednička im je poruka – slavljenje života, prirode i početka najtoplijeg dijela godine.
Običaj stariji od kršćanstva
Etnolozi ističu kako su krijesovi među najstarijim europskim narodnim običajima. Njihovi korijeni sežu u pretkršćansko doba, kada su ljudi ljetni suncostaj obilježavali vatrom vjerujući da ona donosi snagu, zdravlje i zaštitu od zla.
U slavenskoj mitologiji ovaj se period povezuje s bogom Jarilom, simbolom proljeća, plodnosti i obnove prirode. Prema narodnim predajama, upravo u vrijeme ljetnog suncostaja Jarilo dolazi do vrha mitskog stabla svijeta gdje susreće Perunovu kćer Maru, a njihovo sjedinjenje simbolizira vrhunac prirodnog ciklusa.
Dolaskom kršćanstva mnogi su se stari običaji prilagodili novoj vjeri, pa je proslava povezana s blagdanom svetog Ivana Krstitelja, jednog od najštovanijih svetaca u hrvatskoj tradiciji.
Preskakanje krijesa za sreću i zdravlje
U brojnim hrvatskim krajevima mladi su tradicionalno preskakali vatru vjerujući da će im to donijeti zdravlje, sreću i zaštitu tijekom cijele godine. Za krijesove su se skupljale suhe grane, najčešće borovica, koje su gorjele snažnim plamenom vidljivim kilometrima daleko.
Vatre su se palile na brežuljcima, raskrižjima, uz rijeke ili na seoskim livadama kako bi ih moglo vidjeti što više ljudi. Uz krijesove se pjevalo, plesalo kolo i sviralo na tradicijskim instrumentima poput frule, gajdi i gusli.
Ivanjska noć bila je i prilika za druženje mladih, sklapanje novih prijateljstava, pa čak i rađanje ljubavi koje su često završavale brakom.
Ivanjski krijesovi i danas žive u hrvatskim krajevima
Iako se način života značajno promijenio, običaj paljenja ivanjskih krijesova sačuvao se do danas. U mnogim mjestima organiziraju se kulturne manifestacije, folklorni programi i okupljanja kojima se njeguje vrijedna nematerijalna baština hrvatskog naroda.
Posebnu čar krijesovi imaju u ruralnim krajevima gdje još uvijek podsjećaju na vrijeme kada su ljudi živjeli u snažnijem skladu s prirodom i njezinim ritmovima.
Simbol ljeta koji povezuje prošlost i sadašnjost
Ivanjski krijesovi nisu samo običaj paljenja vatre. Oni predstavljaju poveznicu između prošlosti i sadašnjosti, između narodnih vjerovanja i kršćanske tradicije te između čovjeka i prirode.
Dok su se plamenovi i ove godine dizali prema nebu u noći s 23. na 24. lipnja, mnogi su se prisjetili bogate kulturne baštine koja se generacijama prenosi s koljena na koljeno. Upravo zato Ivanjska noć ostaje jedan od najljepših i najmističnijih običaja hrvatskog narodnog kalendara.
