Usred kolovoza, dok ljetne temperature vladaju većim dijelom Hrvatske, na Sjevernom Velebitu postoje mjesta na kojima se još uvijek zadržava snijeg. Hladan zrak koji struji iz dubokih jama Hajdučkih kukova stvorio je posebne mikroklimatske uvjete zbog kojih ovo područje i ovog ljeta ostaje jedno od najhladnijih mjesta u Hrvatskoj. Upravo tamo završava velika speleološka ekspedicija koja je okupila više od 50 speleologa iz Hrvatske i inozemstva.
Glavni ciljevi ekspedicije u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit bili su inventarizacija i istraživanje speleoloških objekata, s posebnim naglaskom na dokumentiranje i praćenje stalnog leda prisutnog u velikom broju velebitskih jama.
Riječ je o ledu čija se starost, prema prethodnim istraživanjima, procjenjuje na između 400 i čak 3000 godina, zbog čega predstavlja vrijedan prirodni zapis promjena koje su se tijekom stoljeća događale na ovom području.
Hladan zrak iz jama čuva snijeg čak i tijekom kolovoza
Tijekom ekspedicije speleolozi su zabilježili niz zanimljivih pojava – od utjecaja dubokih jama na površinske ekosustave do promjena mikroklimatskih uvjeta u podzemlju i dinamike stalnog leda.
Prikupljeni podaci pokazuju da su zime na Sjevernom Velebitu i dalje izuzetno hladne. Tijekom prošle zime zabilježene su temperature od oko -22 Celzijeva stupnja, što povoljno djeluje na očuvanje hladnih mikroklimatskih uvjeta u jamama.
Koliko je podzemlje povezano s onim što se događa na površini možda najbolje pokazuje prizor koji se rijetko povezuje s kolovozom u Hrvatskoj.
Iz pojedinih dubokih jama i tijekom ljeta struji toliko hladan zrak da je na nekim lokacijama na površini Hajdučkih kukova omogućio zadržavanje snijega i tijekom kolovoza. Zbog toga se ovo područje može svrstati među najhladnije lokacije ovog ljeta u Hrvatskoj.
Ipak, takvi prizori ne znače da je podzemlje Sjevernog Velebita zaštićeno od posljedica klimatskih promjena.
U nizu istraženih jama speleolozi su zabilježili promjene stalnog leda. Na pojedinim mjestima njegova se razina spustila, dok je u nekim jamama led u potpunosti nestao. Upravo dugoročno praćenje takvih promjena može pružiti vrijedne podatke o tome kako promjene klime na površini utječu na osjetljive podzemne ekosustave.
51 speleolog istraživao 33 velebitske jame
Razmjeri ovogodišnje ekspedicije također su impresivni. Sudjelovao je 51 speleolog iz deset speleoloških udruga iz Hrvatske, Austrije, Sjedinjenih Američkih Država, Portugala i Bosne i Hercegovine.
Istražena su ukupno 33 speleološka objekta, odnosno jame, ukupne istražene dubine oko 1100 metara, a istodobno su nadopunjeni podaci o već ranije istraživanim objektima.
Ekspediciju su vodile Ema Buljan i Olga Jerković Perić iz Speleološkog odsjeka PDS Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, uz podršku Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Prikupljeni rezultati trebali bi pomoći boljem razumijevanju povezanosti klimatskih promjena s podzemnim i nadzemnim ekosustavima jednog od prirodno najvrjednijih područja Hrvatske.
Podaci, fotografije i dokumentacija nastali tijekom ekspedicije moći će se koristiti i za izradu edukativnih sadržaja namijenjenih formalnom i neformalnom obrazovanju, približavajući javnosti prirodne vrijednosti hrvatskog krša, ali i važnost njihova očuvanja za buduće generacije.
Ovogodišnja ekspedicija tako iza sebe ne ostavlja samo nove metre istraženog velebitskog podzemlja. Donosi i nove podatke o svijetu skrivenom duboko ispod Hajdučkih kukova – svijetu u kojem se nalazi led star možda i nekoliko tisuća godina, a iz kojeg čak i usred kolovoza prema površini struji zrak dovoljno hladan da na Velebitu još uvijek sačuva tragove zime.
Ekspediciju su financijski podržali JANAF d.d. i KONČAR d.d.
Foto: Speleološki odsjek Velebit
