Baština koja povezuje” tema je ovogodišnjih #DaniEuropskeBaštine, a zajednice su osim prometnim putovima bile povezivane i onim – religijskim. Svetkovine vezane uz kršćansku vjeru i kulturu širile su se na različite načine, crkvenim inicijativama i utjecajima unutar lokalnih zajednica. Različite marijanske svetkovine i štovanja svetaca poprimile su s vremenom globalni karakter, povezivale udaljene regije i stvarale duhovne veze među narodima. Kroz vjerske obrede, hodočašća i festivale zajednice se okupljaju, jačajući socijalne veze i kulturološke identitete, a misionarski rad i putovanja vjerskih vođa doprinose širenju religijskih uvjerenja i praksi na nova područja, čime se oblikuju kulturni i komunikacijski putevi.

Svetkovine u Otočcu i okolici potječu iz raznih dijelova svijeta, a svaka od njih nosi svoju jedinstvenu tradiciju. Iz Italije dolaze pobožnosti poput Blažene Djevice Marije od Svete Krunice u Lešću, pobožnosti vezane za Kapelu sv. Josipa Zaručnika BDM u Otočcu te Crkvu sv. Franje Paulskog u Ličkom Lešću. Španjolska je izvor svetkovina Bezgrješnoga začeća i svetkovina vezanih za Crkvu Presvetog Trojstva u Otočcu, dok se Gospa Žalosna širi iz Nizozemske i Njemačke.

Tradicija svetkovina vezanih za Blaženu Djevicu Mariju od Karmela i svetkovinu sv. Mihovila dolazi iz Izraela, dok svetkovine vezane uz sv. Ivana Krstitelja, Hram Vaskrsenja Gospodnjeg, Crkvu Uzvišenja sv. Križa i Crkvu sv. Marka potječu s Bliskog Istoka. Sv. Nikola dolazi iz Male Azije, svetkovine vezane za Hram sv. Save iz Bugarske, za Hram sv. Petke iz Trakije, a svetkovine vezane za Crkvu sv. Stjepana Prvomučenika iz Jeruzalema. Ove svetkovine čine bogatu i raznoliku tradiciju kršćanske vjere koja se razvijala kroz stoljeća, obogaćujući kulturno nasljeđe regije.
Izvor: Muzej Gacke Otočac