Pokolj Hrvata u Širokoj Kuli izvršili su maskirani lokalni Srbi (pobunjenici-četnici) 13. listopada 1991. godine kada su ubili 8 Hrvata, a slijedećih dana još 33 osobe. Među njima je i djevojčica Verica Nikšić od 13 godina, 17-godišnji dječak, cijela peteročlana obitelj te mnoštvo starijih osoba. U Širokoj Kuli i okolnim selima ubijeno je 30 Hrvata i 4 Srbina, a u selu Bukovcu ubijeno je 7 Hrvata. Žrtve su prije pokolja mučili, silovali, vukli ih konjima po mjesnim puteljcima, brojne su ljude žive spalili, kao i sve hrvatske kuće.
Još 2001. godine istražni sudac Županijskog suda u Gospiću, Pavao Rukavina, obustavio je istragu protiv 82 ratna zločinca srpske nacionalnosti koji su počinili masakr u Širokoj Kuli 1991. godine, i to promjenom činjeničnog opisa i pravne kvalifikacije djela u kazneno djelo oružane pobune, čime su ubojice nagrađene općim oprostom, a samim time i slobodom:
„Prema Zakonu o općem oprostu daje se opći oprost od kaznenog progona i postupka počinjenih kaznenih djela u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima u RH, u razdoblju od 17. kolovoza 1991. do 23. kolovoza 1996. godine.
Prema optužbi optuženici su počinili kazneno djelo 1991. godine, dakle u periodu koji je obuhvaćen Zakonom o općem oprostu.
U smislu Članka 2., stavak 2. Zakona o općem oprostu, ukoliko je kazneni postupak pokrenut, obustaviti će se po službenoj dužnosti.“
Iz obrazloženja odluke istražnog sudca Pavla Rukavine
Izgleda da je prekvalificiranje kaznenog djela ratnog zločina u oružanu pobunu ili pak ubojstvo postao najkraći put DORH-a da zatvori slučajeve zaostale iz Domovinskog rata. Najpoznatija primjena takve metode u javnosti je oprost ratnom zločincu Milanu Zoriću koji je ubio Gordana Lederera, a to javno i priznao.
Među žrtvama nalazila se i peteročlana obitelj Rakić. U mješovitom braku između Maneta Rakića, koji je po nacionalnosti bio Srbin, i supruge Lucije, po nacionalnosti Hrvatice, rođeno je troje djece. Svih petero članova obitelji pripadnici milicije tzv. SAO Krajine odlučili su smaknuti zbog sumnje da preko radio stanice surađuju sa hrvatskim postrojbama. Lišili su slobode Maneta Rakića, njegove sinove Dragana i Milovana i kćerku Radmilu, potom im vezali ruke i zatvorili usta ljepljivom trakom, uveli ih u kombi vozilo i prevezli do jame “Golubnjača”. Tamo su ih ubili hicima iz vatrenog oružja i bacili u jamu. Lucija, Manetova supruga, silovana je i živa zapaljena u svojoj vikendici.
Kako je u Širokoj Kuli i Vukavi, bilo mnogo mješovitih brakova, Hrvati su se nadali da im domaći Srbi ne će nanijeti nikakvo zlo, ali su se prevarili. Skupina Hrvata Kuljana (iz obitelji Nikšić, Hećimović i Strilić) i jedan Hrvat iz Podlapca uspjeli su pobjeći i župnik je tek od tih izbjeglica 30. rujna u Kriznom štabu u Perušiću doznao šta je bilo. U ratu je porušeno i groblje.
Ovo su imena nesretnih žrtava čiji egzekutori još nisu kažnjeni:
1. Kate Nikšić, r 1937.
2. Verica Nikšić, r 1978.
3. Mande Nikšić, r 1940.
4. Ana Nikšić, r 1904.
5. Marija Nikšić, r 1901.
6. Ana Nikšić, r 1920.
7. Petar Nikšić, r 1942.
8. Ivica Nikšić, r 1974.
9. Ante Nikšić, r 1937.
10. Joso Nikšić, r 1957.
11. Petar Nikšić, r 1948.
12. Nikola Nikšić, r 1932.
13. Ana Orešković, r 1930.
14. Anka Orešković, r 1945.
15. Nikola Orešković, r 1937.
16. Mara Orešković, r 1911.
17. Milan Orešković, r 1930.
18. Kate Orešković, r 1932.
19. Ivan Orešković, r 1896.
20. Marija Orešković, 1901.
21. Matija Orešković, r 1912.
22. Ante Orešković, r 1937.
23. Anka Orešković, r 1935.
24. Kate Čačić, r 1913.
25. Ivan Štimac, r 1930.
26. Marica Štimac, r 1933.
27. Ana Vojvodić, r 1933.
28. Mile Vojvodić, r 1938.
29. Ivan Perković, r 1920.
30. Mane Rakić
31. Luja Rakić
32. Radmila Rakić
33. Dragan Rakić
34. Milorad Rakić.
Žrtve četničkog zločina u Bukovcu, zaseok Vučići:
1. Mandica Hećimović, 79 godina, te njezini sinovi:
2. Ivan Hećimović, 48
3. Joso Hećimović, 46
4. Mile Hećimović, 43.
Žrtve četničkog zločina u zaseoku Radići:
1. Marija Pocrnjić, preko 90 godina
2. Mile Pocrnjić, 54 godine
3. Ana Pocrnjić, 64 godine.
Za počinjene zločine do danas još nitko nije odgovarao.
Izvori: Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici (1991-1994) | zupa-svjosip-losik.hr | nacionalnastraza.hr, braniteljski.hr