Sveti Nikola poznat je kao zaštitnik djece i mornara, a u noći uoči njegova dana, 6. prosinca, običaj je da djeca dobro očiste i ulašte svoje čizmice te ih ostave na prozoru nadajući se, ako su bili dobri tijekom godine, da će dobiti poklon.
veti Nikola jedno je vrijeme, navodno, živio na rubu šume, blizu sela u kojem su živjela djeca koja su imala roditelje, dovoljno hrane i prijatelje, ali nisu imala igračaka, niti dovoljno obuće. Svako je dijete imalo po jedan par čizmica, koje su posebno pazili, pa bi ih svaku večer ulaštili i stavili u prozor. Da ih nagradi, Nikola bi na večer u svaki prozor stavio po jednu drvenu igračku koju bi sam napravio.
Međutim, kako je bivao sve stariji, više nije mogao nositi igračke ni na svoj imendan, 6. prosinca, pa su roditelji, kako bi se legenda o njemu sačuvala, nastavili stavljati u čizmicu ono što su imali u kući: jabuke, orahe, bombone zamotane u šarene papiriće i slično. Sve samo zato da bi se djeca probudila sretna. Taj je običaj ostao do današnjih dana pa se u čizmice obavezno stavljaju slatkiši.
Sveti Nikola umro je 6. prosinca 327. godine, a pokopan je u gradu Miri, gdje turisti i danas posjećuju njegov grob. Međutim, nakon što su glasine o njegovoj dobroti stigle do Italije, talijanski moreplovci preuzeli su njegove kosti i odnijeli ih u Bari. Tamo su odlučili izgraditi crkvu u kojoj bi se kosti dostojanstveno pohranile, a ta je crkvica kasnije posvećena u baziliku Svetog Nikole. Ali, kosti nisu dugo izdržale u krutom stanju. Rastopile su se u tekućinu, pa su skupljene u posudu koja se i danas nosi kao relikvija na blagdanu Svetog Nikole u Bariju. Tekuće kosti svetog Nikole navodno lijepo mirišu, pa su sveca proglasili i zaštitnikom parfumera.
