Postavke
kolačića

Hoće li se Sud u Gospiću iz “sudišta” pretvoriti u palaču pravde ?

Ante  Ujević, predsjednik Županijskog suda u Karlovcu  otkrio  je  da  je  Sud u Gospiću veliki problem hrvatskog pravosuđa, jer  sude  neki  sudci  kojima  odavno  nije  mjesto  u  hrvatskom  pravosuđu.

To  se  ne  odnosi na  još uvijek u manjini pošteni dio sudaca  koji  pokušavaju  održati  dignitet  pravosuđa i sačuvati svoj ugled.

Da je gospićki Sud oličenje hrvatskog pravosuđa, onda predsjednik Županijskog suda u Karlovcu po čijom je kontrolom Sud u Gospiću ne bi u njemu vidio hrvatski pravosudni problem, jer još prije nekoliko godina jedan je poznati hrvatski Odvjetnik rekao da je u svojoj dugoj odvjetničkoj karijeri vidio sudova, a takvog poput Gospića nije, iako nije Gospić jedini Sud  u  Hrvatskoj  koji  je  pretvoren u  sudište.

30 GODINA TALOGA

Puno  lošeg,  gotovo  trideset  godina  se  skupljalo  na  gospićkom  sudu  koji  je  zbog skandaloznih  presuda  već davno izgubio  status  Županijskog  suda,  što  se  posljednje vrijeme pokušava  vratiti, pa  posljednje  vrijeme  nastojanja  da  se  Sud  profesionalizira,  ide  sporo,  jer  repovi  prošlosti  neprofesionalnog  rada  su  dugački, a poštenim i odgovornim sudcima na sudu u Gospiću kojih ima ubačeno je i avrlja, što je posebna tema.

Gospićki  Sud  “proslavio” se  još 2005.godine presudom ubačenog bosanskog sudskog tarapana  Branka Milanovića “da je  guranje  prsta  u  anus, nije  seksualno  nasilje“, jer  bi  se  u  protivno  svako  rukovanje  moglo  smatrati  silovanjem!.  Skandalozni Sudac je u danas u mirovini, a onaj  koji je  Okrivljen za “guranje” je mrtav,  pa “ujeo Vuk magare”.

Tada je predsjednica  Županijsko suda   u  Gospiću  bila  sutkinja Dubravka  Rudelić, žena koja je imala desetljećima kontrolu nad gospićkim pravosuđem o čemu su godinama pisali mediji bez učinka.

Žena je  to  koja je utrla tragove neovisnog pravosuđa u Lici i pretvorila ga u  mnogo  slučaja u pravosudnu  prostituciju, poznatija kao jedina predsjednica nekog hrvatskog suda koja je  nekada prije podne sudila i donosila presude, a poslije podne  prala čaše i konobarila  u  svome  kafiću.

Tragično je za hrvatsko pravosuđe da se  Rudelić  i  danas  zadržala  u  hrvatskom  pravosuđu, jer danas  na Županijskom sudu u Karlovcu gdje joj je predsjednik Ujević  radi  kao  istražni Sudac i provodi istrage za počinitelje kaznenih dijela, iako je još prije nekoliko godina lagala u oči kolege sudce u Zadru da ide u mirovinu, i na osnovama laži i svoje moći reketarila kolege sudce da  bi sačuvala svoju “čast i ugled” u javnosti  i  kao osoba koja je davno bacila hrvatsko pravosuđe na koljena jer joj je bilo “normalno” i  profesionalno da  kao predsjednica suda u Gospiću predmet njezina sina koji je mladu djevojku odvezao u smrt skupom limuzinom sa suda u Gospić do Zagreba putuje prema  vlastitom priznanju, čak sedam godina.

Zato se mnogi pitaju kako to da i danas u tom istom hrvatskom pravosuđu koje  traga  za  vraćanjem  digniteta,  koji teži remontu rade  takvi.  Rudelić  je  jedno duže vrijeme bila čak  u vrhu  Ministarstva  pravosuđa  u  Zagrebu  kontrola  hrvatskim sudcima.

Play Video

Počela treća faza izgradnje južnog lukobrana u Novalji: Investicija vrijedna 13,2 milijuna eura donosi 101 novi vez

U Novalji je službeno započela treća faza projekta rekonstrukcije i dogradnje južnog lukobrana, jednog od najvećih infrastrukturnih zahvata na području grada te dosad financijski najvrjednijeg projekta Lučke uprave Novalja. Vrijednost investicije iznosi 13,2 milijuna eura, a projekt se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 85 posto te s 15 posto sredstava iz državnog proračuna.

Nacionalni park Sjeverni Velebit slavi 27. rođendan: Dragulj hrvatske prirode i ponos Like

Nacionalni park Sjeverni Velebit danas obilježava 27 godina od proglašenja nacionalnim parkom, čime se još jednom potvrđuje njegova iznimna vrijednost za hrvatsku prirodnu i kulturnu baštinu. Upravo je 9. lipnja 1999. godine stupio na snagu Zakon o proglašenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, a područje od 109 četvornih kilometara dobilo je najviši stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj.

Play Video