Istarska županija imala je u rujnu s 2,7 posto najmanju stopu registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj. Najveći rast zaposlenih imala je Vukovarsko-srijemska županija, a u razdoblju od srpnja do rujna Brodsko-posavska županija. Pokazuju to objavljeni podaci DZS-a.
Najmanju stopu registrirane nezaposlenosti u rujnu je imala Istarska županija, svega 1,7 posto, što je za 2,9 postotnih bodova manje od registrirane stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Slijedi Grad Zagreb s 2,7 posto, u Zagrebačkoj županiji je stopa nezaposlenosti bila 3 posto, tek nešto više, 3,1 posto, iznosila je u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, u Varaždinskoj 3,3 posto te Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj 3,4 posto.
U rujnu 2024. u odnosu na rujan 2023. broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je u svim županijama, a najviše u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 4,5%. U top pet županija su još Brodsko-posavska s rastom zaposlenih za 4,1 posto, Ličko-senjska županija s rastom od 3,7 posto, Virovitičko-podravska rastom zaposlenih u pravnim osobama za 3,3 posto i Šibenska-kninska za 3,1 posto.
Za razdoblje od srpnja do rujna 2024. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porast broja zaposlenih u pravnim osobama ostvaren je također u svim županijama, a najviše u Brodsko-posavskoj županiji, za 3,5%. U Vukovarsko-srijemskoj županiji rast je bio 3,3 %, Dubrovačko-neretvanskoj 3,2 posto, Ličko-senjskoj 3,1 posto i Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj za 2,7 posto.
U rujnu 2024. najviše ukupno zaposlenih bilo je u Gradu Zagrebu, 374 115, što čini 21,6% od ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Slijede Splitsko-dalmatinska županija, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Osječko-baranjska županija. Najmanje zaposlenih je u Ličko-senjskoj županiji, 19 298, što je 1,1% od ukupnog broja zaposlenih u RH.
Zaposlenih u prerađivačkoj industriji je i nadalje najviše, ali vrlo blizu su zaposleni u trgovini, na razini RH. Prerađivačka industrija je vodeća po broju zaposlenih u svim kontinentalnim županijama, dok u jadranskim je više onih zaposlenih u trgovini i ugostiteljstvu, pa tek onda industriji. Iako, primjerice u Ličko-senjskoj županiji je i više zaposlenih u poljoprivredi i građevini nego industriji, a u Dubrovačko-neretvanskoj u građevini, prijevozu i skladištenju… (L. Kiseljak)
