U gradu pod Nehajem pred više od tri stoljeća postojale su poklade, koje svoje porijeklo vuku iz pretpovijesti. Senj je poznat po tome što su noći od subote na nedjelju veći dio siječnja i veljače u znaku veselih balova. Zanimljiva je završnica zimskih karnevala kada poslijepodne, na mesopusni utorak gradom prolazi povorka maškara. Ona se zaustavlja na starim senjskim trgovima. Na kraju se čita osuda o vješanju ili spaljivanju Mesopusta.
Karnevalski običaji predstavljaju veoma važan element kulturnog identiteta svakog naroda.
Najstarije zapise o Senjskom karnevalu nalazimo kod Johanna Weikharda Valvasora, koji je kao austrijski časnik služio u Senju u drugoj polovici 17. stoljeća. On je opisao mesopusni utorak 1660.: ” kada se poslije podne mlađi dio senjskog puka odijevao po običaju u maškarade, pokrivao lice maskama, te tako jurio uskim ulicama, zbijajući svakakve šale i ludorije koje su trajale do dugo u noć.”
Razdoblje karnevala započinje poslije sv. Tri kralja i traje do Čiste srijede ili Pepelnice.
