Na Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te na 539. obljetnicu tiskanja naše prve tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, u Zagrebu je osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj. Za predsjednika ZKD Kosinj izabran je dr. sc. Milan Bošnjak, a za glavnoga tajnika mr. sc. Ivan Mance.Među najvažnije ciljeve ZKD Kosinj ubrajaju se: poticanje daljnjih istraživanja i promoviranja kosinjske tiskare, kao najvjerojatnijega mjesta tiskanja hrvatskoga prvotiska i drugih inkunabula; zaštita i promoviranje poznatih arheoloških i speleoloških lokaliteta te poticanje daljnjeg istraživanja; zaštita i promoviranje rijeke Like i podzemnih voda, kao i bogatoga biljnoga i životinjskoga svijeta te poticanje daljnjeg istraživanja bioraznolikosti; organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, predavanja i drugih događanja s ciljem tematiziranja ključnih fenomena i najvažnijih pitanja u vezi Kosinja u najširem smislu riječi.
Važno je reći kako se ZKD Kosinj zalaže za afirmaciju te na određeni način nastavlja rad i djelovanje Naučnoga i kulturnoga društva Kosinj koje je 22. veljače 1967. u Zagrebu sa svojim suradnicima osnovao književnik i publicist Zvonimir Kulundžić, poznat po postavljanju hipoteze o Kosinju kao mjestu hrvatskoga prvotiska.U svjetlu planirane investicije i izgradnje Hidroenergetskoga sustava Senj 2 (HES Kosinj / HE Senj 2), ZKD Kosinj će se zalagati za sveobuhvatno istraživanje i temeljitu konzervaciju 35 poznatih kosinjskih arheoloških lokaliteta, od kojih danas većina nije istražena. Lokaliteti su smješteni na oko 192 km2 širokom području Kosinjske mikroregije, a povezuju ih četiri ključne lokacije: Pisani kamen (iznad Kosinjskog Bakovca) kao jedan od najstarijih vodnogospodarskih spomenika „in situ“, Kosinj grad / Kosinjski Ribnik (u Kosinjskom Bakovcu) kao lokalitet Kosinjske tiskare, Mlakvena greda / Banj Dvor (iznad Mlakve) kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova te Basarica (u Donjem Kosinju) kao lokalitet rimskoga grada – municipija.Kosinjska dolina je važno mjesto hrvatske povijesti od najranijih dana, kosinjski se lokaliteti od 11. stoljeća spominju u listinama hrvatskih kraljeva, a samo ime Kosinj moguće nam donosi već Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu O upravljanju carstvom, napisanom oko 950. godine, gdje u legendi o doseljenju Hrvata spominje dvije sestre i petero braće, od kojih se jedan naziva Koseniz / Kosences.Budući da u Republici Hrvatskoj nema puno područja koja imaju toliko kulturnih i prirodnih znamenitosti, a koja su nažalost tako slabo istražena i tako malo poznata, najvažnija je zadaća ZKD Kosinj snažno afirmirati i promovirati kosinjski kraj kao prostor iskonske ljepote i kolijevku hrvatske kulture.
