Dr. Šufflay smatrao je jugoslavenstvo, a ne (veliko)srpstvo najvećim neprijateljem hrvatskog naroda. Zbog toga je i ubijen u samom središtu glavnog grada porobljene i ponižene Hrvatske u prvoj Jugoslaviji.
Zločin je bio isključivo motiviran mržnjom srbijanskog režima prema osobi i radu hrvatskog domoljuba i povjesničara Milana Šufflaya. Komunistički jugoslavenski režim, kao sljedbenik prve kraljeve Jugoslavije, u potpunosti je izbacio njegovo ime iz knjiga i sveučilišta.
Zato je i ubijen u strogom središtu Zagreba 1931. godine kada su policijski agenti Kraljevine Jugoslavije, Ljubomir Belošević i Branko Zweger, napali su hrvatskog znanstvenika-povjesničara i domoljuba ispred kućnog praga i razbili mu glavu čekićem.
Umro je dan kasnije točnije 19. veljače 1931. od zadobivenih ozljeda. Njegovo ubojstvo, koje je organizirao režim kralja Aleksandra I. Karađorđevića, odjeknulo je u javnosti te su Albert Einstein i Heinrich Mann uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu, kojom su tražili osudu ubojstva i diktature.
Šufflay je napisao i prvi hrvatski znanstvenofantastični roman, Na Pacifiku god. 2255., pa se smatra utemeljiteljem hrvatske znanstvenofantastične književnosti.
Iako je bio pristaša Hrvatske stranke prava (HSP), pokopan je, 22. veljače 1931. godine, u odjeljku arkada na Mirogoju, koji pripada Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS).
Počivaj u miru Božjem!
Izvor: Hrvatska enciklopedija
