“Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije nego da jedni drugima kažu golu istinu.“ Miroslav Krleža
Po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća rođen je u Zagrebu 7. srpnja 1893., gdje je i umro 29. prosinca 1981. Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvaćaju između 50 i 80 svezaka) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske natuknice, prepiska o raznim temama, putopisi itd.). Krleža je jedan od najzaslužnijih za osnivanje Leksikografskog zavoda, koji danas po njemu nosi ime.
Njegova djela imaju značajan utjecaj još i danas, a neka od najpoznatijih su: “Tri simfonije”, “Balade Petrice Kerempuha”, “Gospoda Glembajevi”, “Povratak Filipa Latinovicza”, “Na rubu pameti” i “Hrvatski bog Mars”.
Njegova djela ostavila su utisak na mnoge generacije 20., a i 21. stoljeća te se iz tog razloga važno prisjetiti ovog cijenjenog književnika.
