Ogranak Matice Hrvatske u Gospiću pun aktivnosti

Matica hrvatska, najstarija kulturna institucija i najveći nakladnik knjiga osnovana je 1842. u Zagrebu pod imenom „Matica ilirska“. Djelovanje Matice ilirske u Gospiću i drugim dijelovima Like počelo je u godini utemeljenja na taj način što su iz mnogih ličkih mjesta pristizali novčani prinosi za glavnicu. Oni članovi koji su se obvezali da će jednokratno ili u ratama kroz pet godina uplatiti 50 forinti godišnje na račun glavnice smatrani su članovima utemeljiteljima. Iz Gospića su to bili arhiđakon Grgur Pančić i trgovci Antun Prpić i  Antun Mačečević. Svake godine taj se broj povećavao ne samo u Gospiću nego i u drugim ličkim mjestima. Veliku i povijesnu ulogu u širenju ideja Matice ilirske, koja 1874.. mijenja ime u Matica hrvatska,  odigrali su i povjerenici s kraja 19. stoljeća. Oni su prikupili mnoge članove i raspačali mnoštvo knjiga  među hrvatski puk ne praveći ni političke ni obrazovne razlike što je pomoglo podizanju kulturne i obrazovne razine hrvatskoga čovjeka. Tako je na primjer 1879. iz Gospića bilo 118. članova Matice. U drugoj polovici 20. stoljeća osnivaju se Pododbori po mnogim hrvatskim mjestima. U Gospiću je pododbor osnovan 1937. i prestao s radom 17. travnja 1941. kada su odlukom banske vlasti prestali s radom svi pododbori. 

Nakon II. svjetskog rata Ogranak Matice hrvatske u Gospiću nije postojao sve do 27. studenog 1966. godine kada je obnovljen. S promjenjivim brojem od 20 do 200 članova Ogranak Matice hrvatske u Gospiću uspješno je djelovao do 31. prosinca 1971. godine, kada odlukom upravnog odbora prestaje djelovati. Razlog takve odluke tadašnjeg upravnog odbora Ogranka Matice hrvatske u Gospiću su bile otvorene i anonimne prijetnje članstvu nakon „hrvatskog proljeća“. Članovi Matice bili su okarakterizirani kao „nacionalisti“, te su bili preslušavani, a neki od njih zatvarani i osuđivani, te degradirani na svojim radnim mjestima. Tadašnji tajnik Ogranka Matice hrvatske u Gospiću Julije Derossi i njegova supruga Zlata također članica Matice, tadašnji ugledni gospićki profesori, da bi preživjeli sele iz Gospića u Zadar.

Svoj rad Ogranak Matice Hrvatske u Gospiću obnovio je među prvima u Hrvatskoj i to 13. svibnja 1990. godine. Za predsjednika je tada izabran dr. Ante Rukavina, koji je tu dužnost obnašao do 1994. godine kada je za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Gospiću izabran Ranko Šimić, gospićki nastavnik. Ogranak Matice hrvatske u Gospiću krajem 1994. godine brojio je 235 članova. Nakon iznenadne smrti Ranka Šimića za predsjednicu Ogranka izabrana je ugledna gospićka profesorica  Ana Lemić, i tu odgovornu i uglednu funkciju obavlja do danas.

Članovi Ogranka aktivno sudjeluju u kulturnim događanjima na području Like, te ponosno ističu da je Matica nešto posebno i iznimno svima kojima su hrvatska kultura i hrvatski identitet važni, i da je Matica istinska čuvarica istih i graditeljica bolje budućnosti naše djece..

U 2021. godini Ogranak Matice hrvatske u Gospiću zajedno je s Veleučilištem Nikola Tesla u Gospiću sunakladnik na čak 6 knjiga. Planovi Ogranka za 2022. godinu su nakladništvo i sunakladništvo na 4 knjige, i to „Obrtništvo Ličko-senjske županije“, monografija o obrtništvu „Život pun života“, monografija o Peri Budaku „Gospić i Matica hrvatska od 1842 – 2022.“  monografija o Matici i „ Hrvatski pjesnici u glazbi“.

Podijelite sadržaj