Postavke
kolačića

OPTIMISTIČNO – BDP po stanovniku u Ličko senjskoj prije korone bio nešto ispod 80 tisuća kuna, kao u Splitsko dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji

Prosječan stanovnik Zagreba čak je trostruko bogatiji od prosječnog stanovnika Virovitičko-primjerice podravske županije. Zabrinjavajući su to podaci koji proizlaze iz podataka o bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku po hrvatskim županijama. Podatke je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).Podaci državne statistike odnose se na 2019. godinu. Drugim riječima, ne uzimaju u obzir promjene koje je u stupnju razvoja hrvatskih županija unijela pandemija koronavirusa i recesija u koju nas je ona gurnula.

Prema podacima DZS-a, najbogatija županija i dalje je Grad Zagreb. BDP po stanovniku u metropoli u 2019. godini je iznosio 176.012 kuna ili 23.742 eura. To je gotovo 74 posto iznad prosjeka Hrvatske, ali i, po paritetu kupovne moći. oko 16 posto više od prosječnog BDP-a u EU.

Usporedbe radi, BDP po stanovniku u Hrvatskoj je, pokazuju podaci državne statistike, 2019. godine iznosio 101.354 kuna ili 13.671 eura. To je samo oko 67 posto prosjeka EU pa Grad Zagreb po razvijenosti gotovo dvostruko nadmašuje hrvatski prosjek.

BDP po stanovniku u Ličko senjskoj županiji bio tek neznatno ispod 80.000 kuna, baš kao u Zagrebačkoj i Splitsko – dalmatinskoj županiji, što je optimistično na demografsku pustoš.  

Play Video

Počela treća faza izgradnje južnog lukobrana u Novalji: Investicija vrijedna 13,2 milijuna eura donosi 101 novi vez

U Novalji je službeno započela treća faza projekta rekonstrukcije i dogradnje južnog lukobrana, jednog od najvećih infrastrukturnih zahvata na području grada te dosad financijski najvrjednijeg projekta Lučke uprave Novalja. Vrijednost investicije iznosi 13,2 milijuna eura, a projekt se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 85 posto te s 15 posto sredstava iz državnog proračuna.

Nacionalni park Sjeverni Velebit slavi 27. rođendan: Dragulj hrvatske prirode i ponos Like

Nacionalni park Sjeverni Velebit danas obilježava 27 godina od proglašenja nacionalnim parkom, čime se još jednom potvrđuje njegova iznimna vrijednost za hrvatsku prirodnu i kulturnu baštinu. Upravo je 9. lipnja 1999. godine stupio na snagu Zakon o proglašenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, a područje od 109 četvornih kilometara dobilo je najviši stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj.

Play Video