Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Zaprešiću sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
Teme današnjeg sastanka bile su situacija s pandemijom koronavirusa te uloga i obveze lokalne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite, izrada državnog proračuna za 2022., pripreme za uvođenje eura kao službene valute te prilike koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.
U uvodnom obraćanju premijer Plenković istaknuo je da je ova, sada već petogodišnja praksa, stvorila jednu vrstu sinergije i povjerenja te intenzivnog zajedničkog rada Vlade i svih župana, gradonačelnika i načelnika.
Rezultati turističke sezone iznad svih očekivanja
Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, od zadnjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova, kazao je premijer.
Prvi je nastavak borbe protiv Covida, a premijer je istaknuo da je i u uvjetima pandemije Hrvatska tijekom cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom i ostvariti izvrsne rezultate u turističkoj sezoni, iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov.
Dodao je da je Hrvatska ostvarila 80 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a posezona se odlično razvija.
Treći izazov, kojeg je ocijenio ključnim, bio je proces očuvanja radnih mjesta, koji je prošao uspješno, a Vlada je djelovala i brzo i odlučno i odvažno i na vrijeme, kao i vrlo izdašno u smislu potpora privatnom sektoru.
Zaokružili smo period pandemije bez najgorih posljedica za ekonomiju i građane
“Izbjegli smo društveni rascjep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima”, poručio je premijer dodavši da je Vlada tada namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati.
Istaknuo je da su te mjere Vlade rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019., prije Covid krize.
“Zaokružili smo taj period bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane”, dodao je.
Sada se, kazao je premijer, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana.
Dodao je da Hrvatska, kao i cijeli svijet, kreće u fazu gospodarskoga oporavka, a zbog velike potražnje trenutno je glavna tema u svijetu rast cijena energenata.
Podsjetio je da je jučer Vlada još jednom povukla potez koji nije neobičan u njenih pet godina mandata, a to je intervencionizam onda kada treba. Naime, jučer je Vlada Uredbom na 30 dana ograničila maloprodajnu cijenu benzina na 11,10, a dizela na 11 kuna.
“Reagirali smo na vrijeme da spriječimo daljnji udar na standard naših građana zbog rasta cijena goriva”, poručio je i dodao da će Vlada pratiti daljnji razvoj situacije.
Daljnji ciljevi Schengen i europodručje te učinkovita apsorpcija europskih sredstava
Što se tiče daljnjih zajedničkih ciljeva, premijer Plenković kazao je da treba nastaviti napore prema dvije dublje integracije na razini Europske unije – Schengenskom prostoru i europodručju.
Pritom, dodao je, treba biti učinkovit u apsorpciji sredstava i Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije, kao i sredstava za obnovu nakon potresa Zagreba, Banovine i drugih županija.
Podsjetio je da je Vlada pomogla Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji sredstvima koja im omogućavaju normalno funkcioniranje u zahtjevnim okolnostima nakon potresa.
“U najvećoj krizi stvorili smo najbolje preduvjete za razvoj”, poručio je.
