Pravoslavni vjernici u Lici pripremaju se za slavlje Božića.
Pravoslavni vjernici počinju duhovnu pripremu za Božić četrdeset dana prije toga blagdana. Riječ je o božićnom postu. Cilj posta je očišćenje tijela, snaženje volje, uzdizanje duše nad tijelom, a ponajprije proslavljanje Boga.
Dan prije Božića je Badnji dan. Toga dana vjernici unose u svoje domove mladi hrast, odnosno hrastovu granu. To je badnjak i simbolizira Isusa Krista koji je u čovjeku rasplamsao ljubav prema dobru i kršćanskim vrijednostima kao što hrast rasplamsava plamen na ognjištu te zagrijava i osvjetljava kuće vjernika. Muška osoba odlazi u šumu. Kada pronađe prikladan hrast prekrsti se, izgovori kratku molitvu za tu prigodu, potom zamahne sjekirom tri puta u ime Svete Trojice (Svetoga Trojstva) i drvo padne prema istoku jer je s istoka došao Isus Krist. Potom odsiječe drenovu granu i kaže: „Na zdravlje nam bilo.“ Badnjak položi na desno rame i odnosi kući pjevajući božićni tropar. Do večeri badnjak je u dvorištu ili predsoblju. Na Badnju večer badnjačar unosi badnjak u kuću i čestita ukućanima Badnju večer, a oni mu odgovaraju: „Bog ti dobro dao i sreće imao.“ Tada domaćica iz sita posipa badnjak žitom, pomazuje ga medom i prelijeva crnim vinom, potom se prekriži i cjeliva badnjak na mjestu gdje je premazan medom i preliven vinom. Nakon toga poljubi domaćina, a on joj upućuje tradicionalni božićni pozdrav: „Mir Božji, Hristos se rodi!“ Domaćica odgovori: „Voistinu se rodi!“ Nakon toga svi ukućani cjelivaju badnjak i međusobno se ljube u lice uz navedeni božićni pozdrav. Isus Krist poput badnjaka ulazi u domove vjernika i daje ukućanima zdravlje koje simbolizira drenov štapić, plodove zemlje predstavljene žitom, duhovnu radost označenu medom. Duhovna radost slatka je poput meda. Osigurana je Isusovom krvlju na koju podsjeća proliveno vino.
