Razgovarali smo sa čovjekom koji je najzaslužniji za mega projekt široko pojasnog interneta od 100 milijuna kuna koji pokriva pola Like

Gradovi Gospić i Otočac te općina Plitvička jezera do kraja 2023. trebali bi dobiti brzi internet, za što su im odobrena sredstva iz EU-a u sklopu Projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu, ukupno vrijedan gotovo 100 milijuna kuna.Grad Gospić je nositelj tog projekta, u kojem sudjeluju i Grad Otočac te Općina Plitvička jezera, ukupna je vrijednost projekta 98,2 milijuna kuna, a za provedbu je EU odobrio maksimalni iznos od 75 milijuna kuna.

Kada se implementira odnosno nakon finalizacije projekta, za što je određen rok do kraja listopada 2023., svi bi na tom području trebali dobiti brzi internet. Implementacijom projekta svako selo i zaselak na ovim područjima Like imat će pristup internetskoj mreži velike brzine.

“Projekt je jedan je od najvrjednijih projekata u povijesti Like, a ujedno i jedan od financijski najjačih financiranih sredstvima EU u Gospiću i okolici u posljednjih nekoliko desetljeća.

Projekt je počeo još u srpnju 2017. i obuhvaća implementaciju nepokretne širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije tzv. NGA, brzine od 100 Mbit/s na područjima svih naselja gradova Gospića i Otočca te općine Plitvička Jezera, na kojima trenutno nisu dostupne usluge brzog interneta.

To su i područja na kojima operatori u iduće tri godine ne planiraju ulaganja u nepokretne širokopojasne pristupne mreže sljedeće generacije. Jedan od najzaslužniji ljudi da je došlo do projekta je zamjenika gradonačelnika Gospića Ivica Tomljenović koji kaže da je projekt budućnost Like, jer bez širokopojasnog interneta nema razvoja. Razgovarali smo sa Tomljenovićem o velikom projektu.

  1. Projekt širokopojasnog interneta je u Gospiću jedan od financijski najvrjednijih projekata posljednjih nekoliko desetljeća. Što će on omogućiti stanovništvu, poslovnim subjektima i turistima?

Kao što znamo, bez interneta se ne može zamisliti moderan život. Budući smo duboko zagazili u digitalno doba, a sve više zamaha dobiva cloud computing gdje se sadržaji ne nalaze lokalno kod korisnika na računalu, već u “oblaku”, od izrazite važnosti je imati brz i stabilan pristup internetu. S obzirom na postojeće nezadovoljavajuće stanje širokopojasne infrastrukture na području Ličko‑senjske županije, ovakav projekt predstavlja priliku za osiguranje jednog od osnovnih preduvjeta koji će omogućiti povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskoj i komunikacijskog tehnologiji (ICT), te će posljedično ubrzati gospodarski razvoji kao i povećati razinu društvenog boljitka na područjima na kojima je dostupna napredna širokopojasna infrastruktura i mreže. Kako do sada operateri nisu ulagali u telekomunikacijsku infrastrukturu na našem području, za posljedicu imamo izrazito sporu mrežu koju su naši građani prisiljeni koristiti. Kao primjer nezadovoljavajućeg stanja spomenute infrastrukture može se uzeti najduža ulica u Gradu Gospiću, gdje dosta korisnika ne može ostvariti brzine veće od 0,5 mbit/s što je nedopustivo za 21. stoljeće. Kroz razvoj širokopojasne mreže građanima će se omogućiti pristup internetu od 100 mbit/s koji će, vjerujem, zadovoljiti sve njihove potrebe, bile one vezane uz konzumaciju multimedijskih sadržaja, obavljanje posla ili jednostavno komunikaciju sa najmilijima putem videopoziva. Što se tiče poslovnih korisnika, brzi internet je postao jedan od preduvjeta za kvalitetno obavljanje posla te smatram da će izgradnja širokopojasne mreže doprinijeti poboljšanju poslovnih procesa u postojećim poduzećima, ali i otvaranju novih modernih startupova koji zapravo za svoj posao trebaju samo dobru ideju i pristup na internet. Grad Gospić i Lika općenito sve više se okreću turizmu, pri čemu svjedočimo porastu broja smještajnih jedinica, a za njegov razvoj izrazito je bitna kvalitetna širokopojasna mreža. Lika je idealna za mirni odmor daleko od gradske vreve, a bez obzira što turisti dođu k nama “isključiti se” se od svakodnevice, ipak vole povezanost i zahtijevaju brzi pristup internetu.

  • Potpisivanje ugovora o sufinanciranju rezultat je trogodišnjeg rada. Koliko je teško bilo doći do potpisivanja ugovora?

Ne bih ovdje govorio o teškoćama, već o sporosti. Naime, nakon što smo sa Gradom Otočcem i Općinom Plitvička Jezera dogovorili suradnju na projektu, odnosno da idemo u projekt po modelu B, tada su u punom jeku počele i pripremne aktivnosti. Sve je to išlo svojim slijedom, i evo, nakon tri godine kao rezultat sustavnog rada i promišljanja imamo potpisan Ugovor i krećemo konkretno raditi. Prilikom pripreme projekta bili smo uvjereni da će naš projekt biti prihvaćen, upravo zbog toga što smo se odlučili na model B, a da smo išli modelom A, vjerujem da danas ne bi imali potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Sama procedura prijave i evaluacije je bila dosta spora i to je zapravo bila najveća poteškoća. Samih poteškoća u pripremi i prijavi projekta nije bilo. Moglo se ovo sve skupa riješiti u kraćem roku, ali evo, zadovoljni smo da smo krenuli.

  • U kojoj ste fazi s provođenjem projekta i koji su po vama najveći izazovi sada?

Do sada smo proveli nabavu za konzultantske usluge na projektu, nabava usluge izrade web stranice je u tijeku, dok je nabava samog projektiranja i gradnje širokopojasne mreže, koja je i okosnica ovog projekta, prošla postupak javnog savjetovanja te je sad dokumentacija o nabavi i u SAFU-u na ex-ante provjeri prije nego stvarno i objavimo tu javnu nabavu. Očekujem da ćemo kroz 10-ak dana i tu nabavu objaviti.

  • Obzirom da projekt pokriva područje dva grada i jedne općine, a nositelj projekta je Grad Gospić, kako kao nositelj projekta surađujete s ostalim partnerima?

Smatram da je suradnja Grada Gospića, kao nositelja projekta, s partnerima projekta vrlo dobra. Da svi nismo prepoznali važnost izgradnje širokopojasne mreže, ne bismo niti surađivali u ovom projektu. Imamo potpisan sporazum o suradnji na projektu između gradova i općina, te sukladno njemu provodimo sve aktivnosti. Ovakav, za naše područje, strateški projekt podrazumijeva da se sve potencijalne razmirice, bile one političke ili bilo kakve druge, stave na stranu.

  • Zašto u projekt niste išli s Županijom, usprkos upozorenjima da ćete sami teško zadovoljiti uvjete natječaja i ostati  bez sredstava?

Grad Gospić u projekt nije išao zajedno sa Županijom zbog različitog viđenja procesa realiziranja projekta. Naime, Grad Gospić, Grad Otočac i Općina Plitvička Jezera odlučili su se na model B za realizaciju PRŠI projekta, dok se Županija odlučila na model A te je taj koncept provela za ostale JL(P)S. Provedba projekta bila bi, svakako, jednostavnija i efikasnija da se nastupilo jedinstveno na razini cijele županije, ali nažalost nije došlo do dogovora.

  • Na provođenju projekta surađujete i s Gradom Krkom, Općinom Sukošan i Općinom Donja Voća. Koji su rezultati dosadašnje suradnje?

Mogu samo pohvaliti dosadašnju suradnju sa Gradom Krkom, Općinom Sukošan i Općinom Donja Voća, koji također provode projekte po modelu B. Imamo redovne sastanke na kojima razmjenjujemo iskustva, upoznajemo jedni druge sa aktivnostima u našim pojedinačnim projektima te dogovaramo daljnje korake, bilo to u vidu zajedničkog nastupa prema Ministarstvu regionalnog razvoja, Hakom-u, OiV-u , HEP-u i slično. Smatram da ovakav vid suradnje predstavlja primjer dobre prakse, budući da su nam projekti slični i imamo slične probleme, te možemo zajedno nastupati prema nadležnim institucijama.

Podijelite sadržaj