Sljedeći tjedan – u utorak, 14. studenoga u 19 sati – u Gackomu pučkom otvorenom učilištu Otočac predstavit ćemo knjigu “Sakralna baština Grada Otočca” koja po prvi put na jednom mjestu objedinjuje informacije o povijesti i trenutnom stanju svih crkvi, hramova i kapela s područja grada, kao i opsežnu fotografsku dokumentaciju.
A o važnosti sakralne baštine svjedoče brojne činjenice. Neki od prvih spomena imena Otočac u povijesti javljaju se upravo u crkvenom kontekstu. Otočac se spominje u posljednjem retku Bašćanske ploče, hrvatskog glagoljaškog spomenika koji potječe iz 1100. godine. U srednjem vijeku Otočac je bio središte Otočke biskupije koju je uz pomoć pape Pija II osnovao Žigmund Frankopan 1460. godine. Budući da se biskupije nisu mogle osnivati u selima, Otočac tada dobiva i titulu grada – civitasa.
Nakon najezde Osmanlija župa Otočac postoji kao dio Senjske biskupije i to kao jedna od tri preostale župe, uz Brinje i Senj. Popuštanje opasnosti od napada Osmanskog Carstva dovodi do promjena u načinu života i ponovnog ulaganja u obnovu i izgradnju sakralnih objekata, a dolazi i do ponovnog osnivanja vjerskih zajednica.
Sredinom 18. stoljeća na području Otočca osnovana je Otočka pukovnija, u sklopu reforme Vojne krajine i za vrijeme rata za austrijsko nasljeđe koji je trajao od 1741. do 1748. godine, u kojemu se Marija Terezija borila za opstanak na prijestolju. Iz zahvalnosti Otočanima za pomoć u ratu Marija Terezija je mnogo ulagala u kvalitetu građanskog života, razvoj školstva te gradnju i obnovu sakralnih i profanih objekata na području grada. Car Josip II nastavlja s reformama crkvenih institucija pa do kraja 18. stoljeća nastaju brojne crkve, uglavnom prema standardiziranim nacrtima.
Na području Grada Otočca nalaze se 24 sakralna objekta koji su uglavnom nastali proširivanjem starijih crkvi i kapela tijekom 18. i 19. stoljeća. Gotovo sve građevine tijekom svoje povijesti doživjele su brojne popravke i preuređenja, više ili manje zabilježene u spomenicama i crkvenim zapisima, no kod svih su poštivana pravila o smještaju oltara, ambona i ostalih dijelova crkvenoga inventara. Jedina novoizgrađena crkva na području Grada Otočca u skorije vrijeme je crkva sv. Petra i Pavla u Crnom Jezeru.
Izvor: Muzej Gacke Otočac
