Badnjak predstavlja simbol drveta koje su pastiri donijeli Josipu i Mariji da nalože vatru i zagriju prostoriju u kojoj je rođen Isus. Najstariji muški ukućanin ujutro odsiječe hrastovo ili cerovo drvo – badnjak, koji treba odsjeći s tri udarca tako da padne na istok. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Kristovog Rođenja.
Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvaćanje nove svjetlosti koja dolazi s vjerom u Novorođenog Krista. Svi običaji imaju smisao kršćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom.
U pravoslavnim kućama Badnja večer je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne hrane- posna jela, riba, suhe šljive, orasi. Božić je uvijek prvi mrsni dan i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila posta.
Badnji dan i Badnju večer 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar.
