Sakralna baština Grada Otočca” naziv je fotomonografije koju ćemo, uz istoimenu izložbu, predstaviti sljedeći tjedan, u utorak 14. studenoga, u 19 sati u maloj dvorani na katu Gackoga pučkog otvorenog učilišta Otočac.
Knjiga obuhvaća pregled 24 sakralna objekta s područja Grada Otočca – podatke o njihovoj povijesti, mijenama i opsežnu fotografsku dokumentaciju – ali i spomen onih crkvi kojih više nema ili nije poznata njihova točna lokacija.
Stier sredinom 17. Stoljeća na području Otočca opisuje sakralne objekte i ističe gotičke detalje u arhitekturi crkve Presvetog Trojstva u centru grada te na području grada navodi postojanje crkve sv. Marije Magdalene i kapele sv. Fabijana i Sebastijana.
Temelji crkve sv. Marije Magdalene i danas su vidljivi na području grada na kojemu se nekoć nalazio frankopanski utvrđeni grad. Kapela sv. Fabijana i Sebastijana vjerojatno se nalazila negdje na cesti prema Špilniku, a u nju se za Fabijanovu išlo u procesiji. Izgrađena je u nekom trenutku između 1740. I 1745. godine jer je zapisan podatak kako ju je blagoslovio biskup Ivan Antun Benzoni.
Na području Otočca spominje se i crkva sv. Ivana Nepomuka koju je na svoj trošak podigao kapelan Andrija Pavlaković no niti njena lokacija danas nije poznata. Zabilježeno je samo da se nalazila pokraj mosta, vjerojatno se radi o kamenom mostu koji je izgrađen 1756. godine. Kapela je imala tri kamena oltara, a glavni je bio posvećen sv. Ivanu Nepomuku koji je bio zaštitnik Otočke pukovnije. Bočni oltari bili su posvećeni blaženoj Djevici Mariji i sv. Mariji Magdaleni, a bili su donacije pukovnika Josipa Filipa de Herbersteina i majorice Marije Magdalene de Portner.
Na području Kompolja spominju se ruševine crkve sv. Juraja no nije poznata ni njena lokacija ni vrijeme gradnje, kao ni razlog zbog kojega crkva nije obnovljena nakon naseljavanja Kompolja 1690. godine. Spominje ju Valvasor 1689. godine, Luka Devčić 1740. godine, a spominje se i u jednom izvješću Otočke pukovnije od 24. 4. 1773. Vjerojatno se nalazila na području oko brežuljka Crkvine.
Pod Brdom Kosa blizu Brloga spominju se ostatci katoličke crkve sv. Ilije koja je porušena oko 1809. godine, a u Dabru je 1715. sagrađena pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice koja je izgorjela za vrijeme Drugog svjetskog rata i kasnije nije obnovljena. Na području Gusić Polja spominje se crkva sv. Pavla, župnik Luka Devčić u spomenici ju navodi samo kao katoličku ruševinu.
[FOTO: Fototeka Ministarstva kulture i medija RH; Goran Vranić; Mate Brletić]
Izvor: Muzej Gacke Otočac
