Postavke
kolačića

ZA POVIJEST Gospić postaje Dom časnih sestara Karmelićanki

Velebni samostan časnih sestara Karmelićanki u Gospiću je sagrađen, i nakon Crkve hrvatskih mučenika u Udbini je najveći crkveni projekt u Lici od Hrvatske samostalnosti. Od velike je važnosti za vjeru na prostoru duhovno opustošene Like umorne od režima i ratova. Samostan časnih sestara Karmelićanki sagrađen je u prigradskom naselju u Žabici ukupne je površine od  8.157 m2. Priča oko izgradnje Samostana krenula je nakon dolaska za gospićko-senjskog biskupa Karmelićana mons.Zdenka Križića i početak jačanja Karmelićana u glavnom gradu Like. Zanimljivo da je zemljište za velebni novi Dom časnih sestara darovala obitelj Vukić. Društvo i vjernici nisu svjesni važnosti dolaska sestara Karmelićanki u središte Like i gradnja samostana.

POVIJEST HRVATSKOG KARMELA

Karmelićanski samostan u Somboru, utemeljen početkom ovoga stoljeća (1904.), u kojem je bilo i karmelićana Hrvata, isprva se nalazio u okviru Mađarske Provincije OCD. Nakon prvog svjetskog rata, kada je Sombor pripao Jugoslaviji, samostan je izdvojen iz mađarske provincije i stavljen pod neposrednu upravu Reda. Na poziv Sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca, karmelićani iz Sombora dolaze 1959. u Zagreb, te 1960. u Remetama osnivaju samostan i od tada se brinu za svetište Gospe Remetske, “Zagovornice Hrvatske”.

Danas su Remete dio glavnog grada Hrvatske, ali je samostan u svojoj okolini ipak očuvao zelenilo i mir od gradske vreve, te se s pravom drži duhovnom oazom Zagreba. Od 1987. g. u sklopu Katoličkog Bogoslovnog Fakulteta u Zagrebu u Remetama djeluje i Institut za kršćansku duhovnost (danas u Vlaškoj ulici 38).

Iz Remeta karmelićani 1976. osnivaju samostan u Splitu (župa Kamen) a onda 1996. i u Krku. Hrvatski karmelićani, uključujući i samostan u Somboru, imaju status tzv. “povjerenstva” (“komisarijata”) sve do 1990. godine, kada je ustanovljena Hrvatska Karmelska Provincija Svetoga Oca Josipa.

Klauzurne karmelićanke, Hrvatice iz pojedinih Karmela u susjednim zemljama, okupile su se, također na poziv Sluge Božjega, kardinala Alojzija Stepinca, u Brezovici, gdje je 1939. kanonski utemeljen prvi ženski klauzurni Karmel u Hrvatskoj. Počevši od Brezovice sestre se potom dalje razgranavaju. Prvo je oblikovana jedna zajednica koja se nakon nekoliko godina boravka u Juršićima (1965.-1977.) smješta u Kloštar Ivaniću. Ta zajednica iz Kloštar Ivanića potom 1987. “rađa” novi Karmel u Šarengradu (Đakovačko-srijemska biskupija), odakle su sestre na početku domovinskog rata prognane te su od 2001. – nakon desetogodišnjeg prognaničkog utočišta kod otaca karmelićana u Remetama – nastanjene u novopodignutom samostanu u Đakovačkoj Breznici (Levanjska Varoš blizu Đakova).

Zajednica u Brezovici “iznjedrila” je 1998. četvrti Karmel u Hrvatskoj, u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici. U jubilarnoj 2000. godini sestre iz Brezovice s pojedinim sestrama iz drugih zajednica hrvatskih karmelićanki utemeljuju novi Karmel u Sarajevu. Zajedničkim snagama Hrvatske karmelićanke iz samostana okupljenih u Udrugu bl. Alojzija Stepinca oblikovale su jezgru zajednice koja je 21. svibnja 2003. doputovala u novi Karmel u mjestu Nënshat (župa Kallmekta u skadarskoj nadbiskupiji u Albaniji). Danas u svijetu ima 823 ženska klauzurna Karmela sa ukupno oko 11.657 karmelićanki.

.

Podijelite sadržaj
Play Video

Priopćenje Jose Vrkljana

Iskreno sam se nadao da kampanja neće ići u negativnom smjeru i nisam htio kopati po prošlosti, ali sam sada prisiljen mojim dragim Gospićankama i

Podijelite sadržaj
Play Video