Zimsko prebrojavanje ptica započelo je 1967. godine i najstariji je program volonterskog monitoringa na svijetu. Organizira ga svjetska organizacija za zaštitu močvarnih područja, Watlands International, a s ciljem što boljeg upoznavanja ptica i njihovih staništa. Kontinuirano višegodišnje praćenje stanja vrsta i staništa pomaže u njihovom boljem razumijevanju i zaštiti. U Hrvatskoj se ovaj program provodi od 1982. godine,a do sada je uključeno 573 lokaliteta za monitoring. Područje Nacionalnog parka Plitvička jezera odlikuje se velikim bogatstvom i očuvanim vodenim staništima. Na području Parka nalaze se tri lokaliteta za monitoring zimujućih populacija ptica vodarica: Plitvička jezera (jezera), Matica i Bijela rijeka.
Prebrojavanje se provodi svake godine sredinom siječnja. Šetnjom uz jezera, rijeke i potoke Parka bilježi se pojavnost vrsta i brojnost jedinki svake vrste ptica vodarica. Ove godine monitoring su proveli djelatnici stručne službe Parka pod koordinacijom Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Udruge Biom i Udruge Zeus.
Rezultati su zabilježili prisustvo 104 divlje patke Anas platyrhynchos, 10 velikih vranaca Phalacrocorax carbo, 1 sivu čaplju Ardea cinerea te 1 par velikih ronaca Mergus merganser (mužjak i ženka). Divlje patke su obično najbrojnija vrsta u ovom monitoringu, a lokacija s najvećim brojem jedinki i vrsta ptica vodarica kao i ove godine je jezero Kozjak. Broj vrsta iz godine u godinu varira, tako je npr. prošle godine za razliku od ove (zabilježene 4 vrste) zabilježeno 9 vrsta: ćubasti gnjurac Podiceps cristatus, mali gnjuracTachybaptus ruficolis, veliki vranac Phalacrocorax carbo, siva čaplja Ardea cinerea, patka zviždara Anas penelope, divlja patka Anas platyrhynchos, utva Tadorna tadorna, veliki ronac Mergus merganser i riječni galeb Larus ridibundus, ali je zabilježen manji broj divljih patki (64).
Upravo iz razloga da bi se donijeli neki konkretni zaključci, bolje razumjela ugroženost vrsta i njihovih staništa te poduzele mjere potrebno je kontinuirano višegodišnje praćenje.
Zimsko prebrojavanje ptica vodarica pruža veliki užitak. Šetnjom uz zaleđena ili snijegom prekrivena vodena staništa u Parku zaista je očaravajuće i nadahnjujuće. Osim uobičajenih vrsta, ponekad se naiđe i na rijetke, zanimljive ili neočekivane predstavnike ornitofaune.
Značajno je napomenuti pojavnost velikog ronca Mergus merganser koji se nekoliko zadnjih godina viđa na području Parka tijekom gniježđenja u proljeće i na zimovanju. U Hrvatskoj je vrsta ugrožena degradacijom staništa i onečišćenjem rijeka i jezera koje preferira.
Njegova prisutnost ukazuje na kvalitetu i očuvanost staništa Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Svake godine brojnost i zastupljenost vrsta je drugačija, a ovisi o brojnim, prvenstveno klimatološkim faktorima i faktorima očuvanosti i kvalitete staništa. Veliki problem za ovu skupinu ptica osim onečišćenja i degradacije staništa su upravo klimatske promjene koje su svake godine kroz prirodne pojave sve vidljivije. Zime su sve blaže, sve je manje snijega i sve su više temperature, tako da se brojne vrste ne spuštaju tako nisko na jug zbog zimovanja i uopće ne dolaze do naših krajeva.
Isušivanjem močvara i ostalih vodenih staništa, preusmjeravanjem tokova rijeka i potoka te ostalim zahvatima na vodeni staništima, čovjek uvelike mijenja ovaj vrlo bitan segment ekosustava. U kombinaciji s klimatskim promjenama može doći do velikih katastrofa koje će uvelike utjecati na staništa i vrste, ali neminovno je i da čovjek može platiti veliku cijenu svoje nepromišljenosti.
Nacionalni park Plitvička jezera svojim očuvanim staništima i statusom zaštićenog područja na Listi Svjetske baštine od velikog je značaja za očuvanje vodene ornitofaune, a što je jedan od glavnih razloga zimskog prebrojavanja ptica.
