NACIONALNI MEDIJI ERNEST PETRY: ‘Želim vratiti dostojanstvo u Liku gdje je Milinović 20 godina provodio politiku zavadi pa vladaj’

Nakon što je na nedavnim lokalnim izborima okončao dugogodišnju vladavinu Darka Milinovića, novi župan Ličko-senjske županije u razgovoru za Nacional govori o svojoj političkoj prošlosti, odnosima s bivšim županom i planovima za razvoj Županije

Darko Milinović sa svojom novoosnovanom strankom LIPO izgubio je nedavno izbore u Ličko-senjskoj županiji i više nije župan, a nakon što je Karlo Starčević iz HSP-a 15. lipnja izjavio da će sa svojih petero vijećnika podržati HDZ i njegove predizborne koalicijske partnere, demonstrativno je napustio konstitutivnu sjednicu nove Skupštine Ličko-senjske županije. Pobijedio ga je široj javnosti nedovoljno poznati Ernest Petry, 47-godišnji HDZ-ov kandidat za župana. Petry je po struci magistar prava sa završenim poslijediplomskim studijem sveučilišnog specijalista ekonomije energetskog sektora po MBA programu. Do izbora za župana 2021. godine radio je kao direktor distribucijskog područja Elektrolika Gospić. Iako je u prethodnoj županijskoj skupštini bio vijećnik HNS-a, nakon što je Darko Milinović izbačen iz HDZ-a Petry je preuzeo vođenje županijske organizacije HDZ-a. U političkoj karijeri bio je i član stranke Hrvatski blok, a na prethodnim izborima za Skupštinu Ličko-senjske županije 2017. godine pojavio se kao nezavisni kandidat za župana na listi Bura. Ernest Petry je napokon ove godine pobijedio na lokalnim izborima i kao kandidat HDZ-a postao župan, a o svojim planovima na čelu Županije govorio je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Premijer Andrej Plenković optužio je novinare, medije i profesora Dražena Lalića s Fakulteta političkih znanosti za loš rezultat stranke i poraz Davora Filipovića, HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Zagreba. I premijerov otac, profesor Mario Plenković, uključio se u tu kampanju svojom analizom prema kojoj mediji neopravdano napadaju Vladu i premijera. Kako to komentirate?

Moj fokus danas je usmjeren prije svega na Ličko-senjsku županiju, gdje imamo jako puno posla i gdje treba posložiti mnoge stvari nakon dvadesetogodišnje vladavine Darka Milinovića. Njega smo na temelju rezultata izbora prisilili da i u Skupštini Ličko-senjske županije napokon prijeđe u oporbu. Dosta je bilo. Kad je Karlo Starčević iz HSP-a na konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine obznanio da će sa svojih pet vijećnika iz HSP-a podržati HDZ i naše predizborne koalicijske partnere, Darko Milinović je sa svojim vijećnicima iz stranke LIPO napustio sjednicu. Očito je teško podnio poraz. HDZ je pobijedio na posljednjim izborima u Ličko-senjskoj županiji i ostvario izniman rezultat na razini države pa stoga držim da ne stoji teza o lošem rezultatu naše stranke. Pobijedila je politika Andreja Plenkovića, koja je bila očita Milinovićeva meta posljednjih godina. Ja sam tu politiku snažno zagovarao. Nakon svega, ne očekujete valjda od mene da ću dovoditi u pitanje politiku HDZ-a i premijera Plenkovića na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Ali vi ste mijenjali stranke pa vas je protukandidat Darko Milinović nazvao i „preletačem“. U Skupštini Ličko-senjske županije bili ste vijećnik HNS-a, a ne HDZ-a?

Što god Darko Milinović govorio, moja politička prošlost posve je čista. To nisu prepoznali samo glasači HDZ-a, nego i ostali stanovnici Ličko-senjske županije. Dijete sam HDZ-a, a u stranku sam se učlanio u veljači 1990. godine. Devedesetih godina bio sam i predsjednik mladeži HDZ-a Ličko-senjske županije. Prvi predsjednik HDZ-a u našoj županiji bio je moj otac Miroslav Petry. Devedesetih godina bio sam predsjednik Mladeži HDZ-a Ličko senjske županije, a tijekom studija u Zagrebu obnašao sam i dužnosti poslovnog i organizacijskog tajnika mladeži na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Ako je tome tako, zašto ste onda mijenjali stranke i time pružili šansu svom protukandidatu da vas nazove „preletačem“?

Nisam mogao biti član HDZ-a samo u razdoblju Darka Milinovića. Istoga dana kada je Darko Milinović bio isključen iz HDZ-a, obnovio sam članstvo u stranci.

NACIONAL: No bili ste u HNS-u.

Član HDZ-a bio sam do 2002. godine, a dolaskom Ive Sanadera bio sam izopćen i brisan iz članstva. Nakon što je Ivo Sanader postao predsjednik stranke, imali smo u mladeži HDZ-a izbore u Kraljevici. Na tim izborima pobijedila je linija koja nije odgovarala tadašnjem velikom gazdi Ivi Sanaderu. Nakon toga se u lipnju raspušta mladež stranke, jer je predsjednik mladeži automatizmom bio i član predsjedništva HDZ-a. Predsjednik mladeži postao je Ante Zoričić iz Splita, a to je bila linija koja nije bila po volji Ivi Sanaderu pa je raspustio cijelu organizaciju. Nakon toga se iz stranke izbacuju ljudi koji su bili bliski suradnici Franje Tuđmana i koji se nisu željeli odreći njegove politike. Sanader je prvi počeo proces detuđmanizacije Hrvatske i ispričavati se zbog Tuđmanove politike devedesetih.

‘Moja politička prošlost je čista. Nisam mogao biti član HDZ-a samo u razdoblju Darka Milinovića. Istoga dana kada je Darko Milinović isključen iz HDZ-a, obnovio sam članstvo u stranci’

NACIONAL: Što se vama konkretno dogodilo?

Matica stranke nas se odrekla pa su na svim mjestima bili postavljeni Sanaderovi ljudi, a desna ruka Ive Sanadera na području Ličko-senjske županije postao je Darko Milinović.

NACIONAL: No Darko Milinović se nametnuo 2000. godine, kada se u znak potpore Mirku Norcu vezivao lancima nakon presude zbog zločina u Lici tijekom Domovinskog rata.

Tim je lancima Milinović kao mladi liječnik postao nacionalno popularan i udario je temelje svoje dvadesetogodišnje vladavine u našoj županiji. U to su vrijeme Ivo Sanader i Darko Milinović glumatali žestoke desničare, ali pokazalo se da je to bila manipulacija hrvatskom javnošću. O generalima zapravo uopće nisu vodili brigu. Zato je Mirko Norac ove godine došao u Gospić da bi na ovim lokalnim izborima pružio podršku meni, a ne Darku Milinoviću. Na jednom predizbornom događanju Norac mi je indirektno dao potporu kao kandidatu za župana. Na ovim izborima dobio sam potporu i Miljenka Filipovića, generala iz Hrvatskog gardijskog zdruga i zapovjednika Prve specijalne bojne Hrvatske vojske. Došli su i generali Markica Rebić, Tomo Medved i Ivo Lučić da bi me podržali.

NACIONAL: Osnivač HDZ-a u Lici, kažete, bio je vaš otac Miroslav Petry, ali i on je stradao u HDZ-ovim unutarstranačkim previranjima?

Nije stradao nego mu je bila oteta stranka u Gospiću. On je stvarao HDZ u Gospiću i Lici. Bio je nastavnik povijesti i zemljopisa, ali za vrijeme komunizma nije mogao raditi taj posao za koji se školovao. Odrastao sam u skromnoj hrvatskoj katoličkoj obitelji, a otac je bio proglašavan hrvatskim nacionalistom pa ga je na moje oči privodila i tadašnja milicija. Bio je i u zatvoru, a 1989. godine stupio je u kontakt s predsjednikom Tuđmanom. Predsjednik Tuđman mu je poslao poštom deset pristupnica da osnuje inicijativni odbor HDZ-a. Šest ih je uspio ispuniti. Kako sam tada sa 16 godina odrađivao tehnički, administrativni posao pisanja dopisa i slanja faksova, imao sam pristup pa sam uzeo jednu od tih pristupnica i ispunio je svojim podacima. Tako sam postao član HDZ-a. Bio sam, dakle, jedan od prvih članova HDZ-a u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji. Sjedio sam među osnivačima HDZ-a s ocem Miroslavom i na tajnim sastancima u vrijeme Jugoslavije. Otac mi je bio i saborski zastupnik sve do 2000. godine.

NACIONAL: Je li vaš prethodnik župan Milinović doista bio šef Partije u Gospiću u bivšem sustavu, za što ga već godinama optužuju? On to uporno opovrgava, tvrdeći da je bio aktivan samo kao omladinac.

Darko Milinović je svašta pričao u proteklom razdoblju, pa i tijekom nedavne izborne kampanje. On je bio posljednji predsjednik Saveza socijalističke omladine Gospića. Već godinama kola i dokumentacija u kojoj se vidi da je bio i član Saveza komunista Hrvatske iako on to opovrgava. To je njegova prošlost. Darko Milinović je optuživao sve nas. Prozivao je i mene da sam mijenjao političke opcije, vrijeđao me i nazivao svakakvim imenima. Odgovorio sam mu da je on promijenio četiri političke opcije. Od SKH, preko HDZ-a do nezavisne liste pa do stranke LIPO. To je bio njegov politički put, ali to više i nije važno. HDZ je danas opet pokazao da je najveća i najjača stranka u Ličko-senjskoj županiji i radit ćemo ustrajno na dobrobit svojih sugrađana, čitavog kraja i Republike Hrvatske.

NACIONAL: Po svemu sudeći, Darku Milinoviću to što je radio do sada nije štetilo u političkoj karijeri.

Gospodin Darko Milinović je 20 godina vladao Ličko-senjskom županijom. Ponosan sam na to što sam ga u rodnom Gospiću porazio do nogu. Godinama je Darko Milinović ovdje vodio politiku „zavadi pa vladaj“. Ista je osoba zavađala ljude i vladala, a to je bio Darko Milinović. Te su podjele nanijele velike štete. Sada moramo vidjeti kako dovesti ovdje investitore, otvarati nova radna mjesta. Radio sam u stabilnom sektoru Hrvatske elektroprivrede. Počeo sam raditi kao pravnik za zastupanje HEP-a, poslije sam bio voditelj za pravne poslove za distribucijsko područje Like i Gospića, koje pokriva 12 posto ukupnog distribucijskog lanca, najvećeg područja Republike Hrvatske. Bio sam i direktor distribucijskog područja Elektro Lika Gospić, koje pokriva cijelu Ličko senjsku županiju plus općine Gračac u Zadarskoj i Rakovicu u Karlovačkoj županiji. Moje je iskustvo vezano uz investicije u energetskom sektoru. Želim da to postane jaka gospodarska ustanova koja će stimulirati gospodarstvo. Otišao sam s radnog mjesta koje bi rijetko tko napustio da bih se preselio u politiku. Da sam bio mudrijaš, ostao bih u HEP-u, ali opet ističem – želim vratiti dostojanstvo života ljudi u ovom kraju i staviti sve potencijale naše županije u funkciju za dobrobit svakog pojedinca, ali i čitave države.

‘Kao ličko-senjski župan imat ću potporu cijele Vlade RH, s naglaskom baš na premijeru Plenkoviću’, rekao je za nacional novi župan Ličko-senjske županije Ernest Petry. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Nisu li vam, osim generala, potporu na izborima za župana dali i građani srpske nacionalnosti? Jesu li njihovi glasovi bili presudni da postanete župan?

Zahvaljujem svakome tko mi je dao glas na ovim izborima, ali tu je netočnu tezu plasirao baš gospodin Darko Milinović. Na to mogu samo reći da je opet pokušao manipulirati hrvatskom javnošću. Sve građane Ličko-senjske županije smatram jednakima. Bio sam kandidat HDZ-a za župana, ali nama te podjele na kojima inzistira Darko Milinović više nisu potrebne. Koliko god tvrdio da su mi pobjedu donijeli glasovi građana srpske nacionalnosti, priznajem mu da me je, eto, on osobno pobijedio s 300 glasova prednosti u Donjem Lapcu, gdje je srpska stranka SDSS iznimno jaka. U Donjem Lapcu sam dobio 250, a gospodin Milinović 550 glasova, tako da i te njegove teze koje je pokušao plasirati u javnost ne drže vodu. Presudan je bio svaki glas, a građani su u većini taj glas dali za mene i politiku HDZ-a Andreja Plenkovića.

NACIONAL: Znači li priznanje pobjede Darku Milinoviću u srpskoj sredini u Donjem Lapcu da niste računali s glasovima Srba u Ličko-senjskoj županiji, da vas oni ne zanimaju?

Naravno da se svim građanima koji su mi dali glasove zahvaljujem, a sada ne obećavam nego tvrdim da će zato što sam postao župan svi imati benefite i koristi od toga. Sigurno ću raditi na ravnomjernom razvoju svih gradova i općina na području Županije. Radili smo predano tijekom predizborne kampanje, obišli sve krajeve svoje županije i pokušali predstaviti svoju viziju razvoja ovog kraja za svakog žitelja Ličko-senjske županije.

NACIONAL: Kako mislite provesti to da svi imaju koristi od toga što ste baš vi postali novi župan?

Županija će biti partner svim općinama i gradovima. Od gradova Gospića, Otočca, Senja, Novalje na otoku Pagu, kao i općina od Brinja, Perušića, Karlobaga, do Lovinca, Udbine, Donjeg Lapca, Vrhovina i općine Plitvička jezera. Namjera mi je imati zajedničke sastanke sa svim gradonačelnicima i načelnicima općina da pronađemo najbolje modele za njihov razvoj u suradnji s Vladom Republike Hrvatske. Za to je bitno da sve općine i gradovi budu naslonjeni na Županiju, a da Županija bude vertikala prema Vladi kako bismo poboljšali kvalitetu investicija na našem području.

NACIONAL: Kako mislite povećati tu investicijsku klimu? Zar ne vidite što se događa s obnovom Zagreba i Banije poslije potresa? Profesor Vladimir Čavrak sa sedmeročlanim timom stručnjaka napravio je program revitalizacije Banije zasnovan na poduzetničkoj inicijativi, ali od Vlade već više od dva mjeseca nema odgovora. Nije li ta vaša „vertikala“ prema Vladi za buduće investicije ipak previše optimistična?

Kad je riječ o svim nerazvijenim područjima, u kontaktu sam i s Vladom RH i s resornim ministrima. Dakle, kao što postoji projekt Slavonija za Slavoniju i Baranju, u pripremi je projekt za razvoj ruralnih kontinentalnih područja u što spadaju Lika, Banija, Gorski kotar i Dalmatinska zagora. To je nerazvijeni dio kontinentalne Hrvatske, u što će biti plasirano dvije milijarde kuna. Sada se radi na ekipiranju jedinica lokalne samouprave da kroz razne projekte povuku ta sredstva. Tu su i europski fondovi, koje ćemo također koristiti. Smatram da osiromašene jedinice lokalne samouprave ne mogu puno učiniti bez države. Ne mogu se same oporaviti. Potreban je i ulazak privatnog kapitala, kao i javno-privatno partnerstvo. Uvjeren sam da Vlada RH neće stajati na putu ulasku privatnog kapitala u ova nerazvijena područja, a u meni će svi investitori s kvalitetnim projektima naći iskrenog partnera.

‘Ivo Sanader i Darko Milinović glumatali su žestoke desničare, ali pokazalo se da je to bila manipulacija hrvatskom javnošću. O generalima zapravo uopće nisu vodili brigu. Zato mi je Mirko Norac i dao podršku’

NACIONAL: Vjerujete, znači, Vladi, ali što ćete vi kao Županija napraviti?

To sam već komunicirao u izbornoj kampanji. Treba prilagoditi prostorne planove potencijalnim investitorima kako bi oživjeli područje Ličko-senjske županije i zadržali život na Tom prostoru. Da bismo zadržali stanovništvo, moramo otvarati nova radna mjesta, a to jedino možemo kroz kapitalne investicije Republike Hrvatske. Naša županija ima snažan potencijal, kako kulturni i turistički tako i gospodarski. I taj potencijal potrebno je oživjeti te staviti u funkciju.

NACIONAL: Imate li ikakve konkretne projekte?

Imamo. Upravo pratim aktualni natječaj otvoren od 16. 7. do 30. 9. 2021. godine, koji je interesantan za jedinice naše lokalne samouprave, a odnosi se na program „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“. Prihvatljivi korisnici tih sredstava su jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave za projekte tržnica i javnih ustanova; projekte dječjih vrtića, vatrogasnih domova… Tu je i izgradnja novog energetskog sustava Kosinj-Senj 2, kapitalna investicija u aranžmanu HEP-a. To će u srpnju biti proglašeno i strateškom investicijom Vlade Republike Hrvatske u energetskom sektoru, a već su počeli pripremni radovi na pristupnim cestama za izgradnju brana. Radovi će početi 2022. godine, a plan je da uporabna dozvola bude ishodovana 2028. U sljedećem razdoblju u to će se uložiti između 550 i 600 milijuna eura, što je investicija veća od ulaganja u Pelješki most. To će se realizirati dvadesetak kilometara od Gospića, a obuhvaća i prostor Otočca, Perušića i Senja. Tijekom izgradnje bit će zaposleno oko 800 ljudi, što će osigurati i opstojnost na ovom području. U međuvremenu tražimo i investitore koji će ulagati privatni kapital da bi otvarali nova radna mjesta.

NACIONAL: Ličko-senjska županija prostorno je najveća hrvatska županija, ali i najslabije naseljena. Kako mislite riješiti taj gorući problem?

Točno je da smo najveća, ali i najslabije naseljena županija. Imamo osam stanovnika po četvornom kilometru. Pravo stanje znat ćemo nakon provedbe novog popisa stanovništva, a zadnje su procjene govorile da županija ima oko 46.000 stanovnika. Mislim da je situacija i puno gora. Još se barata sa službenim brojkama iz 2011. godine, a tada je bilo 54.000 stanovnika. Mislim, međutim, da smo trenutno ispod 40.000 stanovnika. Ovih službenih osam stanovnika po četvornom metru ravno je pustinji. Početkom stoljeća samo na području Like, bez ostalih dijelova Ličko-senjske županije, živjelo je 210.000 stanovnika. Uočljiva je tendencija velikog demografskog pada, a najveći je problem gospodarstvo, zbog čega ljudi ovdje teško mogu opstati. To će nam biti glavni zadatak u narednim godinama.

‘Kao što postoji projekt Slavonija za Slavoniju i Baranju, u pripremi je projekt za razvoj ruralnih kontinentalnih područja u koje spadaju Lika, Banija, Gorski kotar i Dalmatinska zagora’

NACIONAL: Što planirate osim tih ulaganja u energetski sektor?

Imamo ambicije krenuti u razvoj turizma i proizvodnju ekološke hrane. U neposrednoj blizini je i Jadransko more, što trebamo iskoristiti. Gospić je okružen nacionalnim parkovima. Tu su Plitvička jezera, sjeverni Velebit, kao i Nacionalni park Paklenica. U kontinentalnom dijelu imamo i rijeke Gacku i Liku. To je prostor za kajake i ribolovni turizam. Obala nam se proteže od Senja do Svete Marije Magdalene preko Karlobaga i Lukovog Šugarja i dijela otoka Paga s gradom Novaljom. Novalja je sa svojim Zrćem postala hrvatska Ibiza, a sada postoji plan obiteljskog hotelijerstva gradnjom malih hotela, što će podići kategorizaciju cijelog otoka Paga. Time želimo i tu destinaciju pozicionirati za sve tipove gostiju. Ličko senjska županija u pogledu turizma ima veliku ponudu. Kao što vidite, prostora za razvoj ima jako puno, a za to moramo zasukati rukave i posložiti timove.

NACIONAL: Koliko ste sigurni da ćete za to imati potporu premijera Plenkovića?

Apsolutno. Kao ličko-senjski župan imat ću potporu cijele Vlade RH s naglaskom baš na premijeru Plenkoviću. Bitna investicija za razvoj kontinentalnog turizma vezana za Vladu i resorno ministarstvo je i Lička zaobilaznica koja će biti izgrađena u mom mandatu. To je zaobilaznica koja će se graditi da ne ide tranzitni promet kroz središte nacionalnog parka Plitvička jezera. Ona će biti sagrađena od Prijeboja preko Ličkog Petrovog Sela do Grabovca, neposredno prije Rakovice. Promet će biti čist i napokon će Nacionalni park Plitvička jezera biti bez tranzitnog prometa. Postoje i projekti obnovljivih izvora energije. Predviđena je izgradnje dvaju kogeneracijskih postrojenja za obnovljive izvore energije za proizvodnju dodatnih megawatta u gospićkom Smiljanskom Polju, a zaposlilo bi se pedesetak ljudi. Riječ je o bioenerganama na sječki iz posječenog bolesnog drva, zapravo drvnog otpada, koji se melje. Prvo takvo postrojenje u županiji napravljeno je na području Udbine, a ta energana radi već desetak godina. Druga je u Smiljanskom Polju u Gospiću, a i u Brinju se otvara bioenergana koja je već u probnom pogonu. Investitori će odlučivati kamo će ići višak toplinske energije. Da li u toplanu ili će je upuhivati u plastenike ili staklenike za proizvodnju povrća. Imamo brojne projekte i jasnu viziju razvoja svog kraja. Uz potporu Vlade i premijera siguran sam da ćemo uspjeti ostvariti značajne pomake i podići kvalitetu života, zadržati stanovništvo te stvoriti temelje za gospodarski razvoj Ličko-senjske županije.

VIŠE S WEBA

NACIONAL.HR

Podijelite sadržaj