Institut Ivo Pilar u sunakladništvu s udrugom NAPOR iz Novog Sada (Republika Srbija) objavio je znanstveno-istraživačku studiju „Organizacije mladih i za mlade u ruralnoj Hrvatskoj: Studija slučaja Ličko-senjske i Zadarske županije“. Autorice dr. sc. Anita Bušljeta Tonković i dr. sc. Jelena Puđak studiju su napisale u sklopu Projekta Erasmus+ KA205 – Strategic Partnerships in the field of youth: Under the Loupe: Rural Youth Work
Nositelj projekta je udruga NAPOR, a Institut Pilar jedan je od partnera na projektu, zadužen za organizaciju i provedbu dionice znanstvenog istraživanja u Hrvatskoj. Kao finalan produkt znanstveno-istraživačke dionice na Institutu nastala je navedena studija.
Osnovni je cilj ove sociološke studije bio prikazati trenutnu sliku organizacija mladih i za mlade u hrvatskim ruralnim područjima s posebnim naglaskom na ruralna područja Ličko-senjske i susjedne Zadarske županije. Rezultate istraživanja autorice prikazuju deskriptivno slijedeći devet kategorija, odnosno tematskih cjelina: opis i djelatnosti organizacija mladih i za mlade; odnos organizacija mladih i za mlade s lokalnom samoupravom; potrebe organizacija mladih i za mlade; prepreke u radu organizacija mladih i za mlade; razvojne prepreke na lokalnoj razini; mladi u riziku od socijalne isključenosti; problemi mladih – vanjski; problemi mladih – unutarnji; prednosti i mogućnosti.
Ukratko, organizacije mladih i za mlade na istraženom području ističu potrebu: programa za mlade na lokalnoj razini, uređenih javnih politika za mlade, centra za mlade vezanih za osiguravanje fizičkog prostora, priznanje rada s mladima, volonterskog rada te stručnu pomoć organizacijama za mlade, uređivanje natječajnih kriterija pogodnih za udruge mladih i za mlade na ruralnim područjima te uvođenje građanskog odgoja u nastavne kurikulume. Sve to u cilju poticanja mladih na kvalitetno kreiranje vlastitog slobodnog vremena, aktivno sudjelovanje u zajednici te razvoj i napredovanje u skladu s vlastitim interesima.
Recenzenti studije, doc. dr. sc. Dragan Stanojević i doc. dr. sc. Tijana Trako Poljak ističu kako studija otvara pitanja koja bi bilo poželjno dalje istraživati na nivou Hrvatske i susjednih zemalja, u kojima se mladi, i mladi na selu vrlo vjerojatno susreću sa sličnim izazovima. Također ističu kako ova studija čini bitan doprinos razvoju područja ruralne sociologije u Hrvatskoj, koje je već dulje vrijeme nepravedno zanemareno u istraživačkom smislu.
Iz recenzija
Znanstvenoistraživačka studija „Organizacije mladih i za mlade u ruralnoj Hrvatskoj: Studija slučaja Ličko-senjske i Zadarske županije“ napisana je u sklopu Projekta Erasmus+ „KA205 – Strategic Partnerships in the field of youth“, „Under the Loupe: Rural Youth Work“. Radi se o važnoj studiji koja donosi vrijedne rezultate o dosad neistraženoj temi organizacija mladih u ruralnoj Hrvatskoj, s naglaskom na Ličko-senjsku i Zadarsku županiju, rezultate koji će biti od velike pomoći i drugim istraživačima koji se bave tematikom mladih i njihova aktivnog društvenog angažmana i problema koji im otežavaju taj angažman i općenito život u ruralnim područjima.
Međutim, ova studija ima i širu važnost kao iznimno važan doprinos razvoju područja ruralne sociologije u Hrvatskoj, koje je u istraživačkom smislu već dulje vrijeme nepravedno zanemareno. Podizanje otpornosti hrvatskih ruralnih područja moguće je samo njihovom revitalizacijom kako u ekonomskom, socijalnom, kulturnom, tako i u demografskom smislu, pa je ovakvo ozbiljno, znanstveno utemeljeno i za javne politike korisno bavljenje ruralnim mladima kao ključnim akterima društvene promjene i ruralnog razvoja više nego dobrodošlo.
Doc. dr. sc. Tijana Trako Poljak
Odsjek za sociologiju
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Studija doc. dr. sc. Anite Bušljeta Tonković i doc. dr. sc. Jelene Puđak predstavlja dobar primjer suvremenih istraživanja koji objedinjuje utemeljen pristup predmetu, skrupuloznu istraživačku metodologiju i usmjerenost na poboljšanje položaja kako organizacija koje se bave mladima tako i samih mladih u ruralnim područjima. Pitanja mladih na selu razmatraju se u kontekstu institucionalnih rješenja i potencijala civilnog sektora, posebno onog dijela koji se direktno bavi mladima.
Da bi došle do dubinskih uvida u izazove koji postoje u sektoru mladih, autorice se opredjeljuju za pristup studije slučaja, a istraživanje provode u dvjema županijama. U radu identificiraju niz izazova s kojima se suočavaju mladi na selu, a najznačajniji među njima su: nedostatak adekvatne infrastrukture – autonomni prostori isključivo za mlade, nedovoljan broj angažiranih stručnjaka i volontera, neresponzivnost lokalnih vlasti, administrativne prepreke, adekvatni sadržaji, financijska neodrživost uslijed projektnog modela financiranja, ideološke suprotstavljenosti, klijentelizam, ali i nedovoljna obaviještenost i uključenost mladih, nepovjerenje u institucije i dr.
Autorice identificiraju i niz prednosti na selu, potencijala kako među organizacijama tako i među mladima, poput postojanje mreža i dobre suradnje između organizacija, uviđanja potencijala koje selo pruža i u ekološkom smislu i kod razvijanja pojedinih poslovnih modela, potencijala za suradnju među mladima i stvaranje višeg stupnja socijalne kohezije na selu i u društvu inače. Studija otvara pitanja koja bi bilo značajno dalje istraživati na nivou čitave zemlje, ali i regije u kojoj se mladi, i mladi na selu, najvjerojatnije suočavaju sa sličnim izazovima.
